Božićne jaslice - tradicija koja se zadržala stoljećima

I u hrvatskim se krajevima održala bogata tradicija izrade jaslica

Božićne jaslice - tradicija koja se zadržala stoljećima

Jedan od najljepših događaja predblagdanskog ozračja svakako je kićenje božićnog drvca u vlastitim domu u krugu obitelji. Pod bor se obično stavljaju jaslice, koje će mnoge podsjetiti na djetinjstvo, na one nezaboravljene dane božićne radosti u kojima se oko srebrnih kuglica i malog Isusa u jaslicama širio miris borovine.

Priča o Božiću

Božićne jaslice jedan su od prepoznatljivih simbola Božića. Jaslice, koje simboliziraju prave jasle u koje je bilo položeno dijete Isus nakon rođenja u betlehemskoj štalici, postale su jedan od najčešćih božićnih ukrasa. Ova se slika stoljećima koristila da bi ispričala priču o Božiću. Nekada su se jaslice radile od gline, drveta, a nalazile su se samo u crkvama.Danas su našle mjesto ispod gotovo svakog božićnog drvca, jer su iz crkve jaslice prešle u kuće i stanove. U jaslicama su likovi Isusa, Marije, Josipa, pastira, trojice mudraca i njihove pratnje , zatim vola, magarca, te ovaca i deva. Svaki lik u jaslicama ima svoje značenje.

Prve jaslice

Prema nekim zapisima, prve jaslice napravio je sveti Franjo 1223.godine. Franjo Asiški, koji je bio glasovit po svojoj ljubavi prema životinjama, ustanovio je taj običaj božićnih jaslica u Italiji. Nisu to bile ručno napravljene ili neke moderne jaslice, nego žive jaslice. Narod se okupljao da bi gledao taj prizor. Franjo bi stao pred jasle i recitirao bi evanđelje koje se odnosi na božićni prizor; zatim bi održao propovijed. Božićne jaslice s figurama kao što su Josip, Marija, tri mudraca zajedno s magarcem i govedom, postale su danas jedan od najpopularnijih božićnih ukrasa diljem svijeta.

I u hrvatskim se krajevima održala bogata tradicija izrade jaslica, koje su nastale na tradiciji europskog prikazivanja napuljskih i sicilijanskih jaslica. Jedne od prvih sačuvanih nalaze se u samostanskoj Kapelici porođenja otaca franjevaca na otočiću Košljunu kraj Punta na otoku Krku. Izradio ih je u drvu vrhunski majstor u 17. stoljeću. Prema namjeni i zamisli božićne jaslice mogu se u nas podijeliti na crkvene, narodne ili tradicijske i suvremene.

Žive jaslice

Iako je i danas čest običaj da se postave žive jaslice, mnogo su češće one od kamena, drveta, stakla, keramike ili čak plastike. Većina ljudi će se složiti kako je uz Mariju, Josipa i Isusa potrebno dodati i pastire, ovce, anđela, tri kralja.  Svake jaslice uključuju štalicu i jasle. Tradicija kaže da se dijete Isus u jasle postavlja tek na Božićno jutro. Kod odluke o kupnji jaslica,tradicionalne drvene jaslice najljepše će se uklopiti u klasično uređene prostore. Drvene jaslice prevučene slamom i raskošnije, gotovo barokne figurice bit će savršen ukras u prostoru punom antikviteta. Moderni prostori traže manje blagdanskog kiča, pa u tom slučaju birajte jaslice od stakla, metala ili pak kamena, modernog i minimalističkog dizajna.

(M.G.)
Foto: © rgvc - Fotolia.com