Znatan dio života provedemo spavajući, ali i na poslu. Pretpostavimo li da prosječno 40 sati tjedno provedemo na poslu, jasno je zašto je važno biti zadovoljan radnim mjestom. Oni koji apsolutno ne vole svoj posao rade ga samo zato što moraju ili jer tvrde da trenutno nema bolje opcije - a možeš zamisliti kakav utjecaj to ostavlja na mentalno zdravlje. Samo čekaš kraj radnog vremena, uviđaš da se ne snalaziš, produktivnost ti je smanjena ili se postepeno prestaješ truditi. A osim radnih zadataka, važno je i kakva atmosfera vlada na radnom mjestu. Sve je lakše kad si okružena inspirativnim ljudima s kojima možeš pronaći zajednički jezik i imati pristojnu komunikaciju. Zdrava okolina pospješit će tvoj profesionalni razvoj te ti olakšati poneke teške dane.
Tako je u teoriji. U praksi se dosta zaposlenih susreće s toksičnim kolegama. Možda nasuprot tebi sjedi kolega koji te zaglušuje, puni negativnim mislima ili ogovara. S takvima se nije lako nositi, no problem treba iskomunicirati na vrijeme kako se radna atmosfera ne bi dodatno srozala.
Umjesto toga, često se dogodi da ostale kolege jednostavno pokušavaju ignorirati toksičnoga i tako samo produbljuju problem. Možda je teško reći, no 'problematičan' bi zaposlenik trebao sam osvijestiti da ono kako se ponaša nije dobro te da šteti kolektivu. Treba, dakle, krenuti od sebe te se zapitati čini li sljedećih nekoliko stvari.
Odgovoriš li potvrdno na ova pitanja ili ih možeš primijeniti na 'nekog svog', moguće je da jesi ili si okružena toksičnom osobom.
Kad je ta osoba u blizini, tim je disfunkcionalan
Neka su istraživanja pokazala da je neprijateljsko ponašanje na poslu - zarazno. Svjedočimo li svaki dan tenzijama i svađama, veće su šanse da ćemo se i sami uključiti u jednu. “Jednom sam radila s 'kretenom' na poslu koji je shvatio da bi on mogao biti problem kad su si svi timovi kojima se pridružila počeli zabijati nož u leđa”, kaže Tessa West, profesorica psihologije na njujorškom sveučilištu i autorica knjige 'Jerks at Work: Toxic Coworkers and What to do About Them'. Dakle, pred problematičnim se kolegom ostali često počinju drugačije ponašati, a to je loše ne iskomunicira li se problem na vrijeme.
Drugi se ne slažu s tom osobom, ali joj se rijetko suprotstavljaju
Toksičan kolega često misli da on zna sve ili više od drugih, a katkada i omalovažava druge. Zna se dogoditi da mu se drugi ne suprotstave nego do jedne mjere trpe njegov 'teror' i prešutno pristaju na svaki njegov zahtjev. Ako na sastancima dotična osoba predstavlja ideje, možda nastupa nadređeno i ne ostavlja prostora za zdravu raspravu. Možda su ostali svjesni da bi proturječiti njemu značilo samo pogoršalo situaciju pa biraju šutnju. Ako se toj osobi obratite za pomoć, ona će biti 'gluha' za vaše potrebe i imat ćeš dojam da joj ništa nije važno - u svakom slučaju riječ je o ponašanju koje ne treba prepustiti slučaju. Šutnjom se takvo problematično ponašanje još samo dodatno potvrđuje i daje mu se prostora.
Ljudi 'tu' osobu vole izbjegavati
Pored toksične osobe drugi nerijetko osjećaju nelagodu i nikad ne znaju kako će reagirati. Osjete da bolje funkcioniraju čim te osobe nema na poslu. Jasan znak da se radi o ozbiljnom problemu. Možda će drugi zato radije birati drugi tim, odlaziti ranije s dogovora samo kako bi izbjegli problematičnog, a za to, navodno, neće imati razlog. Itekako imaju - razlog je 'ta' osoba.
'Ta' osoba uvijek prebacuje odgovornost
Toksična osoba rijetko će biti svjesna da je upravo ona izvor problema. Svi su joj drugi krivi, usredotočuje se na tuđe pogreške i mane, dok svoje ni ne sagledava. Sklona je vrijeđati druge i tražiti potvrdu za svoju veličinu. Poistovjećuješ li se s drugima, očito je s kim ti (ili drugi) imaju posla. Čovjek uvijek treba biti realan i biti svjestan svojih mana i vrlina. Najvažnije, ružna je odlika omalovažavati druge da bismo sebe uzdigli.
Nikad ne upućuje pohvalu drugima
Koliko god da je konstruktivna kritika poželjna jer se na temelju nje možemo razvijati, većina ljudi vole čuti pohvalu za svoj rad ili kakvu lijepu riječ podrške. Toksična osoba na poslu rijetko će kad pohvaliti druge jer je sklona gledati samo svoje interese. Pohvala drugih za nju može biti odraz slabosti. Takve su osobe nerijetko podložne ljubomori i zavisti, a izbjegavanje pozitivnih emocija naspram tuđeg uspjeha najbolji je pokazatelj takvog lošeg obrasca ponašanja.
Što učiniti?
Osoba s problematičnim obrascem ponašanja trebala bi osvijestiti u čemu griješi i gdje su izvori njenih negativnih misli - oni se mogu naći u raznim okidačima, negativnim prijašnjim iskustvima, traumama i događajima iz svakodnevnog života.
Recimo da sjediš pored takvog kolege - što možeš učiniti? Uvijek bi trebalo pozitivno gledati na situaciju i izgladiti napetosti, zatim ojačati svoju samokontrolu i ne dopustiti da se negativne misli te osobe preliju na tebe. Nemoj svoje dnevne misli podrediti njima jer ćeš zapeti u začarani krug - nakon stresnog dana na poslu posveti se sebi, hobiju, kratkom druženju… Razmisli o granicama koje možeš postaviti i izbori se za svoj glas - bez da te itko prekida ili omalovažava. Postaviš li im se tako od početka, zaštitit ćeš se od daljnjih napada.
Sve ovo nije lako, no ne prepusti se slučaju.