Đurđica Šimičić u četiri je godine, koliko je direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja, pokrenula niz inicijativa za poboljšanje turističke ponude tog otoka, a ideja vodilja joj je Otok vitalnosti. S njom smo pričali o turističkom razvoju ovog otoka i Hrvatske općenito, o ekologiji i kulturnoj ponudi Malog Lošinja, te jedinstvenom centru za očuvanje mora u čijem je fokusu briga o ugroženoj vrsti dobrih dupina.
Kako ste zadovoljni ovom turističkom sezonom?
Za ovu turističku godinu mogu reći da smo ispunili planove noćenja, ostvarili smo na području naše turističke zajednice preko 2.000.000 noćenja. Vjerujemo da ćemo ostvariti i financijske planove. Smatram da Lošinj može ostvariti još kvalitetnije rezultate i da ima potencijale, iako sam objektivno zadovoljna ovom godinom. Prošle godine ostvarili smo rezultate 1989.godine, po prvi puta smo nakon 20
godina uspjeli u tome. Ove godine imamo mali pomak od oko +1% u
noćenjima.
Osvojili ste brojne turističke nagrade. Što je potaklo izvrsne turističke rezultate Malog Lošinja proteklih godina?
Brojne turističke nagrade su potvrda našeg rada i obveza za napredak. Svaku nagradu doživljavam kao uspjeh svih građana u destinaciji. Samo kvalitetan rad uz kontinuitet i dobre smjernice može dovesti do rezultata. Važan je doprinos u znanju, radu, emotivnom pristupu i ljubavi prema svom otoku. Tada ostvarujemo i prvoklasan rezultat.
Nedavno se na Malom Lošinju održalo svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu. Kako ste zadovoljni rezultatima?
Natjecanje je upravo iza nas. Osvojeno zlato u pojedinačnom i nacionalnom nivou mogli smo samo sanjati. Uz to dobili smo i izvrsne ocjene za cjelokupnu organizaciju, tako da smo zadovoljni. Izazov je pripremati manifestacije svjetskog značaja u mjestu s 8.000 stanovnika.
Đurđica Šimičić i svjetski prvak u podvodnom ribolovu Daniel Gospić
Kako ovo prvenstvo utječe na turizam?
Utječe pozitivno na turizam, prvenstveno jer nam stižu reperezentacije iz 19 svjetskih država. Dolazili su i na pripreme prije samog natjecanja. Na nama je odgovornost, da pripremimo destinaciju na što kvalitetnijem nivou, da se reprezentativci i ostali gosti osjećaju ugodno, da su zadovoljni svim uvjetima, od njihove sigurnosti, uvjeta priprema, natjecanja, izleta, prehrane, smještaja, animacije, ceremonije otvaranja, vaganja, koncerata... Složeno je, ali je i izuzetno profesionalno, „guštamo“, kako mi kažemo. Pozitivno mišljenje gostiju se nakon njihovog povratka širi u njihovu sredinu, tako da je svaki detalj važan i o njima vodimo posebnu brigu.
Što turisti najčešće traže u ponudi?
Gosti žele da se kod nas osjećaju ugodno, da se njihova očekivanja poklapaju s doživljajem u destinaciji, a osjećaju se ugodno tada kada ispunjavamo sve standarde kvalitete, od smještaja, usluge, manifestacija, uređenja plaža, prometne sigurnosti i dostupnosti, dostupnosti informacija, sadržaja za djecu, noćnog života i sl. Nakon toga gost želi osjetiti naše pozitivne emocije, naš mentalitet, gostoljubivost, srdačnost, tradiciju i običaje. Želi doživjeti destinaciju.
Koliko ih zadovoljava postojeća ponuda sadržaja na Malom Lošinju?
Trudimo se napredovati svake godine, biti inovativni i kreativni. Ne mogu reći da ih u potpunosti zadovoljava postojeća ponuda, jer su interesi različiti. Trebamo samo htjeti osluhnuti gosta i prilagoditi se njegovim potrebama i željama.
Kakva je kulturna, a kakva rekreativna ponuda Malog Lošinja?
Godišnje pripremamo oko 250 manifestacija. Po tome možemo reći da je bogata kulturna ponuda, iako smatram da nije dovoljno. Imamo široko područje turističke zajednice, na 5 otoka (dio Cresa, Lošinj, Ilovik, Susak, Unije), s 11 mjesnih odbora i Malim Lošinjem, tako da je teško zadovoljtiti sve potrebe, ali trudimo se organizirati raznolike i kvalitetne evente. Rekreativno-sportska ponuda je izuzetna, imamo 220 km šetnica na 5 otoka, čime smo jedinstveni. Osim toga paletu mogućnosti bavljenja sportom – naravno, pa na otoku smo vitalnosti!
Što je najatraktivnije u ponudi Malog Lošinja?
Zdravlje, 2600 sunčanih sati godišnje, 126 godina zdravstvenog turizma, aromaterapija na otvorenom (udišemo eterična ulja našeg bilja i aerosoli mora, što stvara jedinstveni užitak), dupine u našem arhipelagu, bogatu faunu i floru (preko 1200 vrsta biljaka). Ali prije svega, arhipelag na kojem ima gost veliku mogućnost korištenja raznih sadržaja. Za zaljubljene mnoge skrovite uvale i dugi lungomare, za obitelji family hotele s cjelodnevnom animacijom, za mlade sportske mogućnosti, za starije razni tematski programi. Na otoku se možete poljepšati, pomladiti, vratiti osmjeh na Vaše lice jer ovdje nestaje stres čim se iskrcate s trajekta i odlično se spava, radi blage klime.
Što možete reći o turističkoj ponudi u ostatku Hrvatske? Što bi pomoglo razvoju turizma?
Razvoju turizma pomoglo bi kvalitetnije umrežavanje, spoj plavog i zelenog. Razmišljamo promovirati destinacije u unutrašnjosti za naše goste na moru, također u suprotnom smjeru da kontinent reklamira more. Mislim da mnogi naši gosti ne znaju koja prekrasna mjesta imamo u blizini. Također bi bila interesantna promocija gastronomije, vina, običaja. Unatoč našoj dugogodišnjoj tradiciji turizma, imali bi puno toga jedni od drugih, a izmjena iskustva i znanja uvijek je pozitivna.
Je li važnije djelovanje turističke zajednice ili privatnih poduzeća?
Jednako je važno jer jedno bez drugog ne može. Ako je u destinaciji kvalitetan hotel, ne može imati zadovoljne goste u lošoj sredini. Također, ako turističke zajednice u svom radu napreduju, a i jedna od zadaća je biti lider u inovacijama, mora surađivati s partnerima u okruženju, sama ne može napredovati.
Koliko je za turizam bitno obrazovanje turističkog kadra?
Edukacija je jako važna, kako temeljna, tako i cjeloživotna. Trendovi se tako brzo mijenjaju da je potrebno stalno pratiti stručnu literaturu, odlaziti na kongrese, educirati se. Mi se u našem uredu educiramo, ali i sufinanciramo edukaciju naših partnera u destinaciji.
Što mislite o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj?
O zdravstvenom turizmu se puno priča, a premalo radi. Smatram da imamo ogromne potencijale, a na žalost neiskorištene. Lošinjski turizam je počeo sa zdravstvenim turizmom, kada su hoteli bili otvoreni od listopada do svibnja i radili punim kapacitetom. Danas kada imamo jednake uvjete, imamo na žalost neiskorišteni potencijal. Izdali smo prospekt o ljekovitim činiteljima Lošinja, vjerujemo da ćemo u budućnosti razvijati cjelogodišnji turizam na Lošinju. Trebamo spojiti zdravstvo i turizam, sva ministarstva i stručnjake, te osmisliti koncept koji će u praksi najbolje funkcionirati.
Koja država, po vama, ima osobito dobro razrađenu turističku ponudu?
Nama najbliža zemlja je Austrija, koja nam može po mnogočemu biti primjer. Mala zemlja sa razvijenim zimskim i ljetnim turizmom, kvalitetna, s dobrim omjerom cijene i kvalitete, marketinški odlično usklađena (zimskim gostima reklamira ljeto, gostima ljeti reklamira zimski turizam), gastronomijom, autohtonošću, tradicijom. Osjećam se dobro u zemlji koja ima visoko razvijen turizam i sve je razrađeno do detalja, imaju uređen sustav i ništa nije prepušteno slučaju.
Mali Lošinj je poznat po centru za očuvanje mora, koji osobitu brigu vodi o dobrim dupinima.
Što taj centar znači za Lošinj? Utječe li i on na turizam u Lošinju?
Značajno uječe na turizam. Veliki je broj gostiju koji posjećuju Plavi svijet. Važno je u destinaciji imati centar za edukaciju jer je gostima interesantno upoznati se s životom dupina i ostale flore i faune podmorja. Gosti se žele educirati dok putuju, a to im stručnjaci u Plavom svijetu omogućavaju.
Da li bi trebalo otvoriti više takvih centara u Hrvatskoj?
Trebalo bi otvoriti više edukativnih centara po raznim temama, od spilja, nacionalnih parkova, etno parkova, arheoloških parkova.
Kakvo je ekološko stanje u Jadranu?
Iako nije zabrinjavajuće, smatram da bi se trebali s većom pažnjom odnositi prema našem moru, kako mi koji živimo na moru, tako i naši gosti.
Kakvi su planovi daljnjeg turističkog razvoja Lošinja?
Razvoj turizma na arhipelagu bazira se na održivom razvoju turizma. Važno je stvoriti preduvjete za razvoj, ali očuvati prostor, jer ako uništimo ovu specifičnost Lošinja, borovu šumu, bogatstvo flore i faune, zeleni pojas oko mora, uništiti ćemo razvoj turizma i posebnost.
Koja biste turistička mjesta u Hrvatskoj preporučili (osim Malog Lošinja) prema njihovoj turističkoj ponudi?
Mislim da je važno poznavati potrebe gosta, te se tome prilagoditi. Imamo divne gradove, posljednjih me godina oduševio razvoj Zadra i njihov pristup kulturnom turizmu, Krk i razvoj autohtonosti, Dubrovnik mi je posebno drag, Trogir, ali i naš kontinent čiji me napredak posebno veseli, Varaždin na primjer. Imala sam priliku saslušati kolegu iz Vukovara koji je s tolikim entuzijazmom pričao o razvoju turizma u Vukovaru da sam ostala bez riječi. Mi imamo 125 godina turizma, pa je ponekad ideje ipak puno lakše sprovoditi, mi živimo turizam.
Kakav je vaš idealan godišnji odmor?
Jako volim putovati, a budući sam svakodnevno aktivna i „u pogonu“ cijeli dan, volim laganiji tempo na godišnjem. Rado odlazim na skijanje, tada gledam turizam očima gosta i opet učim dok odmaram jer privilegija je učiti od najboljih!