Jesi li jedna od onih koji imaju problema s koncentracijom i nedostatkom fokusa? Osjetljiva si na zvukove i buku u okruženje i to te ometa prilikom obavljanja zadataka? To možda i nije loša stvar.
Naime, najnovije znanstveno istraživanje provedeno na sveučilištu Northwestern pokazalo je da su kreativni genijalci izuzetno osjetljivi na zvukove i prizore iz okoline. Studija je pokazala kako osobe s razvijenom kreativnošću imaju problema s filtriranjem besmislenih senzornih informacija. Naime, naš mozak najčešće automatski filtrira nevažne informacije, no ljudi čija je senzorna pažnja slabije razvijena teže ignoriraju takve distrakcije.
U istraživanju je sudjelovalo 100 ispitanika kojima su znanstvenici dali upitnik kreativnog postignuća, a uz to su polagali i test divergentnog mišljenja. Broj i jedinstvenost odgovora utjecali su na konačnu ocjenu. Istraživači su kreativnost izračunavali na dva odvojena načina: brojem kreativnih postignuća u stvarnom svijetu te mjerenjem divergentnog mišljenja.
Studija je pokazala da je divergentno mišljenje bilo u koleraciji s boljim postignućima na akademskim testovima i boljim 'selektivnim senzornim gatingom' (bolji su u filtriranju informacija u usporedbi s osobama koje nemaju tako razvijeno divergentno razmišljanje). S druge strane, kreativno postignuće u stvarnom svijetu povezano je s lošijim filtriranjem informacije iz okoline.
U prijevodu, znanstvenici su zaključili kako oni najkreativniji ljudi nisu baš dobri u blokiranju vanjskih podražaja, odnosno osjetljiviji su na zvukove i prizore koji dolaze iz okoline. Izuzetno kreativne osobe mogu imati problema s nedostatkom koncentracije u bučnoj okolini pa im je za rad potrebno mirno i tiho mjesto kako bi se mogli fokusirati na rad na svojim genijalnim idejama.
Kako ističu istraživači, osobe s razvijenim divergentnim mišljenjem i kreativni genijalci ne procesuiraju informacije iz okoline na jednak način. Desetljećima se smatralo da je divergentno mišljenje povezano s kreativnim sposobnostima, no voditelji ove studije ističu kako je ono više odraz inteligencije nego kreativnosti.
Kod kreativnih osoba mozak procesuira više informacija, a upravo bi takva hipersenzitivnost mogla biti razlog zašto su neki ljudi kreativniji. Senzorna preosjetljivost kreativnim osobama omogućava da dublje i bogatije dožive svijet oko sebe. Iako to utječe na njihovu koncentraciju, kasnije im pomaže kod razvijanja genijalnih koncepata i ideja.
Zanimljivo je istaknuti i kako su svjetski poznati genijalci i mislioci poput Charlesa Darwina, Čehova i Marcela Prousta bili vrlo osjetljivi na zvukove pa su mogli raditi samo u potpunoj izolaciji.
Možemo samo zaključiti kako ne razmišljamo i ne funkcioniramo svi na jednak način. Svatko je jedinstven, a ljepota se krije upravo u različitosti.