Što ovog proljeća ne biste smjeli izostaviti sa svog stola?

Proljeće na stolu: voće, povrće i poneki recept

Što ovog proljeća ne biste smjeli izostaviti sa svog stola?

Jesti sezonsku hranu, ne pomaže samo vama i vašem zdravlju, već pomaže i okolišu, a podržavate i lokalne uzgajivače povrća. U proljeće tržnice su prepune te se može pronaći svježeg povrća i voća za svačiji ukus. Osim toga većinom se radi o namirnicama koje, osim što su veoma zdrave, je i veoma jednostavno i brzo pripremati, a većina se može jesti i sirova. Što ovo proljeća ne biste smjeli izostaviti sa svog stola?

1. Začinsko bilje
Začinsko bilje može poboljšati svako jelo. A osim dobrog ukusa oni su prave nutricionističko-energetske “bombe” koje pomažu zdravlju. Pomažu u borbi protiv raka, srčanih oboljenja, smanjenja upala, u dobrom funkcioniranju respiratornog sustava. Za što god se odlučili – peršin, bosiljak, metvica, origano, korijandar, matičnjak, vlasac... Ukusno svježe začinsko bilje ima mnoge primjene, od salata, preko juha, pića do deserta i definitivno mora naći svoje mjesto na vašem stolu.

2. Mladi grašak
Tko ne violi miri i okus mladog graška? Ove malene zelene bobice prepune su vitamina A i C, folata, željeza, fosfora, vlakana i proteina. Uz mlade mahune, najbolji su biljni izvor proteina, što ih čini savršenima za vegetarijance i vegane. Osim toga njihova mogućnost pripreme je velika. Možete ih pripremati u juhi, na salatu, dodati tjestenini, kao varivo... A moete ih i smirnuti i jesti cijelu zimu.  

3. Šparoge
Vrhunac sezone šparoga je prošao, no još ih ima i bit će ih sve do lipnja. Mlade šparoge mnogi uživatelji u dobroj hrani jedva dočekaju i koriste svaku priliku da se nauživaju. Ove zanimljive biljke specifičnog ukusa, koje dolaze u zelenoj, bijeloj i ljubičastoj boji, također se mogu pripremati na mnogo načina. Tko još nije probao šparoge “na brzaka” s jajima? Možete ih peči na roštilju, poslužiti u umaku za tjesteninu, složiti na salatu, kao juhu... Nije bitno kako ih pripremate, ono što je bitno jest da ih jedete jer se smatraju važnim izvorom folne kiseline. Osim toga, bogate su vitaminima A, C, E i cijelom skupinom vitamina B. Šparoge sadrže i kalij, kalcij, natrij, fosfor, željezo...

Šparoge zapečene s parmezanom i aioli umakom

SASTOJCI:
pola kg oćišenih šparoga
maslinovo ulje
svježe ribani parmezan
sol

Za umak:
2 režnja češnjaka sitno nasjeckana
1 žutanjak
2 žličicesoka od limuna
pola žličice senfa
7 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja
sol i papar

Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva Celzijusa. Pripremite lim ili posudu za pečenje, stavite u nju masni papir za pečenje. Složite na njega šparoge, poprskajte ih maslinovim uljem i posolite te promiješajte i stavite peći. Pecite ih 15 minuta na 200 stupnjeva, za kraj posipajte parmezanom te još zapecite.  
Pomiješajte češnjak, žutanjak, sok od limuna i senf. Stavite u stroj za pasiranje povrća (možete i “štapićem” za pasiranje) miksajte i veoma polako dodajte maslinovo ulje.
Šparoge poslužite uz umak.

Image




4. Artičoke
Artičoke su povrće koje dosta ljudi zaobilazi iz jednostavnog razloga što ih ne zna pripremati. One definitino zaslužuju jedan članak samo za sebe i to ćemo mi uskoro napraviti, no svejedno ih moramo ovdje spomenuti. Artičoke su vrlo zdrave i cijenjene od kad se i zna za njih. Danas se ne jede samo glavica, već i listovi koji imaju sposobnosti sniziti razinu LDL-a ili lošeg kolesterola, poboljšava protok žuči i funkcije jetre, pomaže kod žgaravice, mučnine, povraćanja i proljeva, osjećaja nadutosti, bolova u trbuhu, ima snažan antioksidativni učinak, štiti jetru od toksina i infekcija te na nju djeluje zaštitno i regenerativno. PO istraživanjima, artičoke su od svih vrsta povrća koje poznajemo sedme po reu po broju antioksidansa, što znači da je u samom vrhu “superhrana” uz brokulu i špinat.

5. Špinat
Zdrastvene blagodati špinata dobro su poznate i na vrhu je popisa “superhrane”. Špinat sadrži kalcij, vitamine A i C, vlakna, folnu kiselinu, magnezij i druge nutrijente koji pomažu kontrolirati rak, osobito rak debelog crijeva, rak pluća i rak dojke. Sadrži i folate koji u krvi smanjuju homocistein, protein koji oštećuje arterije, što znači da špinat pomaže štititi i od srčanih bolesti. Tajno oružje špinata – lutein koji je zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima, od izuzetnog značaja u očuvanju sluha, zdravlja očiju, kože, srca, grlića maternice te u jačanju obrambene funkcije imunološkog sustava.

6. Tikvice
Tikvice su u punom zamahu krajem proljeća. Ovo nisko kalorično voće (da, botanički se u stvari smatraju voćem (one su dio ženskog cvijeta tikvice) sadrži: mangan, magnezij, fosfor, bakar, željezo, cink i kalcij. Osim toga, tikvice su odličan izvor vitamina C, a sadrže i neke vitamine skupine B. Uz to što imaju malo kalorija, imaju i veliki udio vode što ih čini savršenima za konzumiranje prilikom dijeta.

7. Marelice
Marelice će se pojaviti tek krajem svibnja, no trebamo ih spomenuti jer su veoma, veoma zdrave. Prepune su likopena i drugih fitokemikalija koje pomažu u obrani od raka. Bogate su vitaminom A koji štiti kožu i vid,a sadrži i mnogo vitamina C i karotena, kalija, vlakana željeza i bakra.  Pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca te tako predstavlja i jako dobar adut u borbi protiv anemije. Učinkovita je i u borbi protiv reumatizma te bolova uha.

8. Jagode
E, jagode... Mnogi se vesele proljeću upravo zbog ovog sočnog i ukusnog voća. Jagode su jedno od najzdravijih voća koje možete zagristi. One su bogate antioksidansima i drugim esencijalnim nutrijentima koji smanjuju rizik obolijevanja od raka, srčanih bolesti, upalnih bolesti... Osim toga odlične su za održavanje i smanjenje težine.

9. Rabarbara
Ovo je biljka crvenkastih peteljki, a rebra listova tretiraju se kao specijalitet, imaju slatkast okus i koriste se u pripravi kompota, juha, umaka i kolača. Iako je mnogi ne koriste puno, to bi se trebalo promijeniti jer je veoma zdrava. Ima veoma malo šećera i kalorija, a nevjerojatno je bogata vitaminom K, vitaminom C, kalcijom, kalijem i manganom. Uz to, rabarbara pomaže u borbi protiv raka, snižava tlak i pomaže u probavi.

Jednostavna i ukusna pita od rabarbare
SASTOJCI:

KORA:
6 žlica ledene vode (nekoliko kockica leda u hladnoj vodi)
2 šalice brašna
pola žličice soli
2 žličice šećera
100 grama margarina za kolače

PUNJENJE:
5 šalica svježe rabarbare nasjeckane na sitne kockice
1 i 1/4 šalice šećera
5 žlica brašna
1 žličice cimeta
1 i 1 žlice maslaca u komadićima

Priprema jela:
Zagrijte pećnicu na 220 stupnjeva Celzijusa. Prosite brašno jer će tako zrak ući među čestice brašna, što će smjesu učiniti rahlijom.  Vilicom izmješajte brašno, sol i šećer u velikoj posudi. Dodajte i margarin te izmješajte vilicom ili mikserom. Dobit ćete komadiće tijesta, tada dodajte žlicu po žlicu hladne vode i umijesite rukama tijesto. Ako se tijesto mrvi, potrebno je još vode, no pripazite da ne dodate previše. Tijesto podijelite u dvije kugle i izvaljajte ih u obliku lima za pečenje (najbolje okrugli) i ne deblje od 3 centimetra.  Dio tijesta stavite u lim za pečenje. Tijesto mora biti prhko i trebat će vam veliki nož da ga prebacite u lim, a da se ne raspadne.

Izmiješajte rabarbaru s šećerom, brašnom i cimetom te je rasporedite po tijestu. Natrgajte komadiće maslaca povrh file od rabarbare. Prekrijete je s drugim dijelom tijesta. Prstima učvrstite rubove gornjeg i donjeg dijela tijesta pomoću vode. Vilicom probušite rupice u gornjem tijestu ili oštrim nožem zarežite tijesto.

Pecite 15 minuta na 220 stupnjeva, pa temperaturu smanjite na 175 stupnjeva i pecite još 25 do 30 minuta. Ohladite prije posluživanja. Poslužiti možete sa sladoledom od vanilije.


Image