Kad pomislim na Ston, pomislim na kamenice, kaže jedan od naših najpoznatijih gastronomskih stručnjaka. Tko se ne bi s njim složio. Kamenice su od davnina simbol, neodvojiv dio Malostonskog zaljeva, svjetski poznatog po stonskoj soli i vrhunskim delicijama. Kamenice su pravi biseri podmorja našega Jadrana, poznate zbog svog izuzetnog okusa. Na dubinama do desetak metara, priljubljene uz kakav oštri brid stijene, cijelog se svog života hrane planktonima, da bi slavu stekle i po glasu da su jedan od najjačih afrodizijaka.
Tajna kamenica
Mnoge zanima kako prepoznati pravu svježu i ukusnu kamenicu. Meso svježih kamenica mora biti sivo-bijele boje, čvrsto, ali i nježno, s blagom aromom mora. One koje imaju vidljivi dio bijelog mesa su puno kvalitetnije. Bogate su bjelančevinama, ugljikohidratima i brojnim vitaminima. Kamenice su iznimno zdrave, sadrže tvari kao što su kalij, jod, natrij, željezo, kalci, vitamine A, B1 i B2.
Sigurno da je najbolje jesi ih sirove, uz mrvu iscijeđenog limuna. Neki ih jedu i sa kruhom. Bez premca su svježe otvorene i začinjene limunovim sokom, a pripremaju se i juha od kamenica, pohane kamenice, zapečene kamenice, pržene ili pečene kamenice na različite načine. Rižoti su izvrsni kad se podlijevaju temeljcem od kamenica. Osim najslavnijega predjela, kamenice su izvrsne i u koktelima, kanapeima.
Užitak za gurmane
Kamenica je školjka nepravilnog okruglog oblika. Kamenicu nije jednostavno uočiti na podlozi jer izgleda identično kamenu na kojem se nalazi. Sakuplja se najčešće koristeći neke metalne poluge ili čekić, rijetko golim rukama jer je na podlogu doslovno zacementirana. Najveći neprijatelji su joj volci, zvijezde, crvi i ribe. Jako malo kamenica preživi napade svojih prirodnih neprijatelja pa je i to jedan od razloga zašto ovih školjaka nema toliko puno koliko bi ih moglo biti u prirodi. Odabire područja sa nižom slanošću mora pa je ima uglavnom po zatvorenim zaljevima i uvalama sa pritokom slatke vode. Slatke vode sa sobom donose veću koncentraciju hranjivih mineralnih soli i pogoduju bujanju fitoplanktona kojim se kamenice hrane.
Također jedan od važnih preduvjeta za rast kamenice je često strujanje mora koje donosi hranjive tvari ravno do školjke. Ne žive na većim dubinama, osim u uzgajalištima gdje ih se može spustiti i do 15 metara dubine. Veća uzgajališta u Hrvatskoj su u Limskom kanalu, Pulskom i Malostonskom zaljevu, uvali Klimno i Pirovačkom zaljevu, a na svim ovim mjestima raste i samonikla. Zdrava kamenica postala je sve traženija i sve skuplja.
Juha od kamenica
Sastojci:
kamenice 15 komada
maslinovo ulje 0,4 dl
brašno 5 dag
riblji temeljac 1,25 l
vrhnje za kuhanje 1 dl
žumanjak 1 komad
maslac 2,5 dag
peršin u listu
muškatov oraščić 0,02 dag
limun 5 dag
bijeli papar 0,05 dag
sol 1,5 dag
Priprema:
Meso iz otvorenih kamenica staviti u malo ribljeg temeljca u kojem se nalazi nekoliko zrna zgnječenog papra i limunova soka. Meso kamenica drži se kraće vrijeme u temeljcu koji struji na ognju, tako da se kamenica ogruša, stegne.U posudu na zagrijano maslinovo ulje doda se brašno i lagano proprži dok ne dobije svijetlu boju. Zalije se ribljim temeljcem i temeljcem u kojem su se ogrušavale kamenice. Juha se pusti lagano kuhati oko 20 minuta. Nakon što je postignuta određena gustoća juha se protisne na fino sito odnosno cjedilo i vrlo kratko ponovo prokuha.Odredi se okus juhe uz dodatak limunova soka, bijelog papra, muškatovog orašćića i po potrebi soli. U juhu se dodaju ogrušane kamenice i legir (mješavina žumanaca i vrhnja) i na kraju sirovi maslac. Juha se lagano izmiješa.Tijekom posluživanja posipa se nasjeckanim peršinom i poslužuje vruća.
Foto: © Jag_cz - fotolia