Kušanje vina ima određeni slijed, no, nemojte ga shvatiti preozbiljno, ukoliko ste početnik ni ne očekuje se da odmah otkrijete i dokučite sve tajne vina. Treba sve ipak ponajprije doživjeti kao dobru zabavu i druženje. Degustacija ima, dakle, ritual pripreme, no, za amatere kušanje ćemo pokušati svesti na onih nekoliko osnovnih koraka koje je za portal Žena.hr objasnio osnivač i suvlasnik zagrebačke vinoteke "Vivat i partneri" Boris Ivančić.
Svako vino ima svoju čašu
Kušanje počinje vizualnim dojmom. Promotrite vino u čaši, je li bistro, kakva mu je boja. Oni profesionalni kušači moći će ocijeniti i intenzitet boje te bistroće vina. Za vizualni doživljaj, ali i cijelu degustaciju vrlo je važna čaša.
"Najzvučniji, najvažniji proizvođači čaša u svijetu proizvode čašu za svaku sortu vina ponaosob, čak i za pojedine regije, pa tako postoji čaša za bordo, čaša za rizling, za Syrah. Za neke je to možda pretjerivanje, no dokazano je i mnogi su se u to uvjerili da isto vino iz dvije bitno različite čaše pruža različit doživljaj u okusu, mirisu kao i ukupnom dojmu. Pravilo je da ćemo veću čašu koristit za bogatija, izdašnija i starija vina, jer želimo da vino koje je bilo dugo zatvoreno u boci dođe u kontakt sa zrakom i da razvije svoje arome. Za bijela vina koristimo manje čaše. Inače se za konzumaciju vina preporučuju čaše na staklu, najčešće nebrušene i bezbojne", objašnjava naš sugovornik.
Voćni i cvjetni mirisi vina
"Profesionalni kušači mogu u vinu detektirati primarne, sekundarne, tercijalne arome. Primarne su one vinske, koje nam govore da je vino došlo od grožđa. Arome mogu biti sekundarne i tercijalne, koje dolaze ili starenjem i čuvanjem vina ili primjenom nekih specifičnih postupaka u obradi vina dok je ono još u podrumu. Primjerice da ga puštamo odležati u bačvama koje mogu biti nove ili već korištene. Kasnije to prepoznajemo kao specifični vanila okus koji se može osjetiti kod vina koja su stajala u malim bačvicama, najčešće od hrastovine. Često se spominje barik (Barrique), što je naziv za vina koja su čuvana u hrastovim bačvama. Kušači zavrte vino u čaši prije nego ga pomirišu, jer to omogućuje da vino raširi svoje arome po stjenkama čaše.
Osnovna podjela na mirise koji se osjete kod vina su voćni i cvjetni mirisi. Od voćnih to su marelica, breskva, dinja, tropsko voće. Kod crnih vina to je miris crnog bobičastog voća (kupine,maline, borovnice). Za sortu sovinjon se pak najčešće veže miris svježe pokošene zelene trave. Kasnije se to razvija u bademasti miris, kako vino stoji u boci."
Doživljaj okusa
Prepoznajemo različite okuse koji se vežu uz određena vina. Najčešće ćemo čuti da vino ima tanko ili slabo tijelo, srednje, ili jako,odnosno puno tijelo. Kad se kaže tanko tijelo, podrazumijeva se da je to lagano vino, prozračno, koje nam ne ostavlja dojam popunjenosti u ustima. Inače, kad kušamo vino zanima nas je li sve u skladu i da li nam se to vino sviđa, da li kod njega nešto strši, kiselost ili slatkoća, najbolja vina najčešće imaju sve to u balansu.
Čuvanje vina
Prije degustacije vino treba primjereno rashladiti. Za crna vina sobna temperatura podrazumijeva poželjnih 18 stupnjeva. Bijela vina treba znatno više rashladiti, od 6 do 12 stupnjeva, ovisno o tipu vina. Pjenušce treba hladiti ispod 6 stupnjeva. Često se ljubitelji vina pitaju gdje čuvati boce i koliko dugo vino može izdržati određene vremenske uvjete u stanovima, gdje nas većina danas živi.
Boris Ivančić savjetuje : „Ukoliko nemate posebnu prostoriju koju ste namijenili za čuvanje vina ili nemate poseban hladnjak za vino, onda treba nabaviti vina isključivo za konzumaciju i što prije ih potrošiti. Čuvati vino u neprimjerenim uvjetima nema smisla, jer će vino oksidirati u vrlo kratkom vremenu, budući da u stanovima previše osciliraju uvjeti, od klime ljeti do centralnog grijanja zimi. Vinu godi stalnost temperature. Vino također voli tamu.“
Nadamo se da će vam savjeti koristiti. U zdravlje!
(M.G.)