Ako dosad nisi u svome vrtu posijala dragoljub, krajenje je vrijeme da to učiniš jer je riječ o biljci predivnih listova i cvjetova, koja ne traži puno njege, a jako puno daje. Vole je i pčele i leptiri pa će u tvoj vrt unijeti dinamiku i život.
Cvjetovi dragoljuba su živih boja - od žute preko crvene do ljubičaste, a sjajna je stvar što su jestivi, baš kao i listovi i sjeme. Okus im je pikantan i bogat te obiluju vitaminom C i željezom. Odličan su dodatak salati. Stoga, želiš li tanjurom očarati svoje goste, ukrasi jelo cvijetom dragoljuba. Želiš li servirati i listove, braj one mlađe. Ukusniji su.
Na naše prostore dragoljub je stigao iz srednje i južne Amerike u 18. stoljeću i proširio se po vrtovima diljem Europe, zahvaljujući činjenici što je vrlo lagan za uzgoj i otporan na nametnike, nevješte vrtlare i neodgovarajuću klimu.
Dragoljub - uzgoj
Dragoljub voli sunčana mjesta pa ga pozicioniraj tamo gdje ima barem sedam-osam sati sunca dnevno. Sjeme posij sredinom proljeća na dubinu od 1,5 centimetara, a ako presađuješ sadnice to učini nakon što prođe mraz.
Također, vodi računa da je mjesto u zavjetrini, a zemlja da je drenirana i siromašna hranjvim tvarima. Naime, ukoliko je tlo plodno, dragljubu će rasti lišće, nauštrb cvijeća. Ova biljka ne traži dohranu. Ako nemaš vrt, odlična je i kao balkonsko cvijeće. Posadi ju u vazu i u njezinoj ljepoti uživaj do kasno u jesen.
Redovito uklanjaj ocvale cvjetove jer ćeš na taj način potaknuti cvatnju novih. Postoji puno vrsta dragoljuba, a glavna je podjela na penjačice i grmolike dragoljube.