Bez odmora u vrtu

Ostalo je vremena i za vrtno cvijeće

Bez odmora u vrtu

Očekivalo se da će, kao i svake godine, u ovo doba biti vrlo hladno i snježno, ali kako to nije slučaj jer je ovo razdoblje  klimatski  bliže travnju, ljudi su se, poput pčela, prilagodili i  izlaze na otvoreno sa željom da osim šetanja ponešto korisno i urade.

Šetajući svojim vrtom i voćnjakom gledajući čega bih se prvo trebala prihvatiti, sjetih se izreke svog djeda „ Za onog tko hoće raditi  - posao se sam ukaže.“ Meni se, eto, ukazalo cvijeće. Naime, ovih dana ja sam, iznenađena naglim nicanjem vrtnog cvijeća, zaključila da je upravo ono svojim neočekivanim nicanjem pobudilo u meni radost i  potrebu da mu se posvetim. I vama savjetujem da se opustite uz posao oko ranoniklog cvijeća.

Ako imate posađeno višegodišnje cvijeće, kao što su tulipani, narcise, zumbuli ili koje drugo lukovičasto cvijeće bilo bi ga dobro rasaditi. To se, inače, radi u kasnu jesen. Tada često ne znamo precizno gdje je posađeno, pa prilikom okopavanja uništimo puno lukovica. Ovo dobro znam jer sam dosta toga upropastila. Susjeda koja ima dosta proljetnog cvijeća jednom mi je  savjetovala da uzmem štihaču i rasadim cvijeće u rano proljeće kada ono iznikne dva do tri centimetra. Zahvaljujući njenim savjetima danas imam cijelo polje rano proljetnog cvijeća kojeg neprestano rasađujem. Naučila sam da je, ako se redovito rasađuje, cvijeće sve ljepše, ima krupnije glavice i svaka lukovica daje novi cvijet.  

Ako nemate dovoljno prostora u vrtu, lukovice narcisa na primjer možete rasaditi i u neke tegle jer narcise nisu zahtjevno cvijeće, a današnje sorte relativno dugo cvjetaju i krase naše domove sve do početka svibnja. Ovo cvijeće nije potrebno okopavati, prskati ni gnojiti. Ako se malo potrudite oko rasađivanja, svaka lukovica će vam sljedeće godine dati još jedan luk. I tako svake godine do vlastitog  besplatnog sadnog materijala.

Još jedan mali savjet u vezi cvijeća: sadite ga malo na južnu, malo na sjevernu stranu cvjetnjaka. Za tople zime kao što je ova, na južnom dijelu zemljišta će vrlo brzo doći do cvatnje, a na sjevernom će cvasti nešto kasnije pa ćete na taj način i duže uživati u ljepoti.

Kopanje jama u našim okućnicama za proljetnu sadnju voćaka

Ponešto  o sađenju voćaka: ukoliko voćke sadimo na tlima koja nisu duboko rahljena, a uglavnom se radi o manjim okućnicama,  dopunjavanju u starijim prorijeđenim voćnjacima, zamjenama starih stabala trebali bi posebnu pažnju obratiti na pripremu zemljišta. Posao će najčešće prije završne faze kopanja jama obuhvaćati rezanje, čupanje, piljenje i vađenje korijena voćaka koje zamjenjujemo. Ovo nije nimalo lagan posao, posebno kada je riječ o voćkama s jakim korijenom poput breskve. Alati koje ćemo trebati su škare, motorna pila, lopata, štihača pa čak i bager ako smo ga u mogućnosti angažirati.
Za rezanje panjeva voćaka koje zamjenjujemo, kao i za piljenje korijena tih voćaka u tlu radi lakšeg vađenja preporučam korištenje nekog od lakših modela STIHL motornih pila, ali opremljenog posebnim lancem PD3. Njegovo svojstvo je da su mu zubi izrađeni od naročito tvrdog materijala, što ga čini otpornim na rad blizu tla ili u onečišćenom drvetu, dakle u uvjetima gdje se lanac uobičajene izvedbe zuba vrlo brzo zatupi i izgubi svoja rezna svojstva.


Image


Za manje grane možete koristiti STIHL ručnu pilu koja je kao stvorena za njegu voćnjaka, uz fini, glatki rez gusto raspoređenih zubaca. Precizno i lako rezanje raznih dijelova voćki moći ćete obaviti pomoću škara s napinjačem na teleskopskoj osovini. Ako usput želite malo urediti i veća stabla koja vas okružuju možete koristiti STIHL teleskopsku osovinu s različitim priključcima, vrhunske kvalitete koji će vam pomoći kod njege stabala. Nakon rezanja i uređivanja ostaje puno grana i grančica, koje će vam poslužiti u pripremi organskog komposta. Iskoristite VIKING motornu sječkalicu GB 370 S koja će sve te grane i razne ostatke voćaka pretvoriti u savršeni materijal za izradu komposta. Neovisno o debljini grančica, sječkalica će svojim snažnim benzinskim motorom odraditi najteži dio posla i dodatno vam pomoći u vašem radu.

U praksi se obično kopaju jame dimenzije 1x1 m, dubine 60-80 cm. Koliki će biti razmak  između jama ovisit će, naravno, o vrsti voćke koju sadimo, zapravo o budućem volumenu njene krošnje. Prilikom kopanja jame treba voditi računa o razdvajanju slojeva tla. Površinski sloj zemlje izbacuje se na jednu stranu, a dublji sloj na drugu stranu jame, prije sadnje tlo se vrati u jamu tako da se najprije vrati zemlja iz dubljeg sloja tla, a zatim se na nju naspe površinski sloj i napravi humak, tada se pristupa sadnji na isti način kao i na rigolanom tlu.

Ako znamo koje ćemo voćke saditi preporučljivo je sadnice kupiti u voćarskim centrima koji zaista imaju dobar izbor. Savjeti koji se tada mogu dobiti od stručnjaka znaju biti dragocjeni onima bez ili s malo iskustva. Nabavljene sadnice voćki je potrebno utrapiti u zemlju do proljetne sadnje. Za to treba iskopati jedan jarak s kvalitetnom sitnom zemljom i pijeskom,  jarak ne treba biti jako dubok. Za probu uzmemo jednu sadnicu i položimo je u jarak da vidimo dubinu korijena, jer korijen ne smije biti izložen niskim temperaturama, mora biti  dobro pokriven zemljom i sitnim pijeskom da se izbjegne smrzavanje.

Na kraju bih vam savjetovala da na južnoj strani vašeg budućeg voćnjaka posadite cijepljene breskve. One zaista i s malo truda i ljubavi dobro uspijevaju i u našim krajevima. Ljudi kažu: - „nije breskva za kontinent, ona samo rađa u Dalmaciji!“. Srećom to nije točno. Ja već godinama u Zagorju berem vrlo kvalitetne, lijepe, slatke, crvene breskve. Kad su ih prvi put  kušali moji prijatelji nisu vjerovali da je to vlastita zagorska proizvodnja. Debatu bi uvijek završila ovim riječima: „ ma vi samo znate kukuruz saditi - slušajte napokon mene i imat ćete sočne breskve na svom stolu!


Marina Golubić, poljoprivrednica