Nova studija precizno je utvrdila zašto žene imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, a odgovor se, kako navodi Daily Mail, krije u spolnim kromosomima. Demencija je globalni zdravstveni problem, a Alzheimerova bolest, kao njezin najčešći oblik, nesrazmjerno više pogađa žensku populaciju. Procjenjuje se da čak dvije trećine dijagnoza otpada na žene, a znanstvenici su sada korak bliže razumijevanju zašto je to tako.

Gen na X kromosomu kao okidač upale

Istražujući ovu neravnotežu, znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta UCLA Health identificirali su gen koji potiče upalne procese u ženskom mozgu. Upravo bi taj gen mogao biti objašnjenje zašto žene, osim Alzheimerove bolesti, češće obolijevaju i od multiple skleroze (MS).

Studija je provedena na miševima koji su genetski uzgojeni da razviju karakteristike multiple skleroze. Tim s UCLA uspio je locirati gen na ženskom X kromosomu koji pojačava upalu u mikrogliji, imunološkim stanicama našeg mozga.

POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Idealno za početak dana: Pripremite za doručak zobenu kašu koja hrani dušu i tijelo

Kada su znanstvenici uspjeli "deaktivirati" taj gen, poznat kao Kdm6a, simptomi bolesti slične multiploj sklerozi i neuropatologija značajno su se poboljšali. Zanimljivo je da su rezultati bili izraženiji kod ženki miševa u usporedbi s mužjacima.

Zaključak studije, objavljene u časopisu Science Translational Medicine, jest da žene, budući da imaju dva X kromosoma (XX), dobivaju "dvostruku dozu" štetne upale u usporedbi s muškarcima koji imaju XY kromosome.

Shutterstock

Potencijalno rješenje u lijeku za dijabetes?

Istraživači su također otkrili da bi Metformin – lijek za dijabetes koji se masovno propisuje diljem svijeta – mogao biti potencijalna terapija. U laboratorijskim uvjetima uspjeli su pomoću njega suzbiti aktivnost gena Kdm6a i njegovih upalnih molekula.

Glavna autorica studije, dr. Rhonda Voskuhl, direktorica Programa za multiplu sklerozu na UCLA Health, izjavila je: "Odavno je poznato da postoje razlike među spolovima u mozgu. Te razlike mogu utjecati na zdravlje i neurološke bolesti. Multipla skleroza i Alzheimerova bolest pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce."

Dr. Voskuhl dodaje kako ova otkrića mogu objasniti i pojavu "moždane magle" kod zdravih žena tijekom menopauze te ukazuju na novi smjer u liječenju.

"Činjenica da su naše intervencije bile učinkovitije kod ženki miševa u skladu je s teorijom da kod žena postoji 'više toga za blokirati' zbog dvije kopije X-vezanog gena. To je razlog zašto žene češće obolijevaju od MS-a i Alzheimera", pojasnila je. "Ovo ima i kliničke implikacije. Žene bi mogle drugačije reagirati na liječenje metforminom od muškaraca."

Shutterstock

Važnost prevencije i ranog otkrivanja

Iako lijek za demenciju još uvijek ne postoji, rana dijagnoza omogućuje pravovremeno stvaranje personaliziranih planova liječenja. Liječnici mogu propisati lijekove i terapije koje mogu usporiti napredovanje bolesti. Prema podacima Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, rano prepoznavanje simptoma ključno je za poboljšanje kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji.

Jedna značajna studija objavljena u časopisu The Lancet sugerirala je da bi se gotovo polovica svih slučajeva Alzheimerove bolesti mogla spriječiti rješavanjem 14 faktora rizika povezanih sa životnim stilom. Stručnjaci tvrde da takva saznanja pružaju više nade no ikad prije da se ova teška bolest može spriječiti.

POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Perimenopauza i menopauza: Stručnjakinje objasnile što je to i kako se s njima nositi

Sjedilački način života, koji je postao norma u suvremenom svijetu, procjenjuje se kao jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta na globalnoj razini. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da fizička neaktivnost godišnje uzrokuje oko 2 milijuna smrti.

Ova nova otkrića ne samo da nude nadu za razvoj ciljanih terapija, već i naglašavaju koliko je važno razumjeti biološke razlike među spolovima u medicinskim istraživanjima. Borba protiv demencije zahtijeva višestruki pristup, od temeljnih znanstvenih istraživanja do promicanja zdravog načina života u široj populaciji.