UV i druga zračenja sunca mogu oštetiti oči. UV svjetlo ima direktni kumulativni utjecaj na zdravlje očiju, ubrzava starenje oka i pojavu mrene. UVA zrake prisutne su tijekom cijele godine, u stalnom postotku. UVB zrake imaju veću energetsku vrijednost od UVA zraka, a njihov postotak prisutnosti ovisi o periodu dana, mjesecu u godini, zemljopisnoj širini i nadmorskoj visini. UVC zrake imaju najveću valnu dužinu i najopasnije su, ali njih ozonski omotač blokira prije nego što dođu do Zemlje.
Učinci izloženosti UV zračenju
Kratkotrajno izlaganje UV zračenju povezuje se s nastankom fotokeratitisa, dok se produljeno izlaganje povezuje s oštećenjima očiju koja mogu izazvati privremeni, a neka od njih čak i trajni gubitak vida. Posljedice dugotrajne izloženosti UV zračenju mogu biti vrlo ozbiljne.
Dugotrajna izloženost UV zračenju posebno šteti leći oka i mrežnici. No, dokazano je da i vidljivi dio spektra – plavo svjetlo kratke valne dužine, ima štetan učinak na mrežnicu oka. Ubrzava se razvoj zamućenja leće, tj. nastanak mrene, a u mrežnici na mjestu žute pjege nastaju trajne degenerativne promjene, koje sa sobom nose nepopravljivo oštećenje vida.
I kratkotrajno gledanje direktno u sunce, bez ikakve zaštite, može već nakon desetak sekundi jako i trajno oštetiti žutu pjegu na mrežnici koja je fokus oka. Djeca su najugroženija, jer je dječje oko jako osjetljivo na UV zračenje. Bebe i sasvim mala djeca ne smiju se izvoditi na direktno sunce u vremenu od 10 do 16 sati. U rizičnu grupu spadaju i starije osobe, kao i one kojima je operirana mrena.
Snježno sljepilo
Izlaganje prekomjernoj količini UV zračenja bez zaštite u kratkom vremenskom razdoblju može dovesti do fotokeratitisa. To je bolno stanje očiju koje se javlja uslijed dužeg izlaganja očiju nevidljivim ultraljubičastim zrakama, bilo da su nastale od sunca ili od umjetnih izvora svjetla. Glavni je uzrok nastanka fotokeratitisa štetni utjecaj ultraljubičastih zraka. Fotokeratitis može biti uzrokovan refleksijom sunčevih zraka od pijeska, vode, snijega ili leda. Oštećenja umjetnim zračenjem najčešće nastaju u solariju ili prilikom varenja metala. Simptomi uključuju bol, crvenilo, mutan vid, osjetljivost na svjetlo, sužene zjenice, suzenje očiju. Svi ovi problemi obično su kratkotrajni i rijetko uzrokuju trajno oštećenje očiju i vida.
Nešto teži oblik fotokeratitisa javlja se u obliku „snježnog sljepila” pri kojem od snijega reflektirane UVB zrake u nezaštićenih skijaša i planinara mogu uzrokovati privremeni gubitak vida koji obično traje od 24 – 48 sati. Rizik za nastanak snježnog sljepila najveći je na velikim visinama, ali se može javiti bilo gdje gdje ima snijega u kombinaciji sa suncem ako oči nisu zaštićene sunčanim naočalama koje 100 % blokiraju UV zrake.
Opasnosti „plavog svjetla”
Novija istraživanja sugeriraju kako i zračenje visokoenergetskog dijela vidljivog spektra sunčeve svjetlosti, poznato kao “plavo svjetlo”, dugoročno može povećati rizik nastanka makularne degeneracije. Mnogi vjeruju da pretjerana izloženost može uzrokovati odumiranje stanica mrežnice i doprinosi razvoju makularne degeneracije (žute pjege). HEV zrake prodiru duboko u oči i mogu uzrokovati oštećenja mrežnice. Koji su izvori plavog svjetla? Osim što je prisutno u sunčevom svjetlu, emitiraju ga štedne žarulje u zatvorenim prostorima, ima ga i u bijelom LED svjetlu, koje je prisutno u raznim ravnim ekranima televizora, monitora, tableta, računala, pametnih mobitela kao i drugih digitalnih uređaja. Budući da se uporaba i kvaliteta LED i LCD ekrana povećava, ljudi se sve češće susreću s problemom plavog svjetla. Uz to, imaju tendenciju uporabe uređaja cijeli dan ili tijekom dužeg perioda, čime znatno povećavaju izloženost.
Djeca trebaju pojačanu UV zaštitu za oči
Opasnost oštećenja naše kože i očiju od sunčevog UV zračenja je kumulativna, što znači da rizik kontinuirano raste proporcionalno vremenu provedenom na suncu tijekom našeg životnog vijeka. Zato je osobito važno zaštititi dječje oči od sunca jer djeca uglavnom provode mnogo više vremena vani na suncu nego odrasli. Naime, stručnjaci navode da gotovo 50 posto naše cjeloživotne izloženosti UV zračenju nastaje do 18 godine s obzirom na to da mnoga djeca provode znatno više vremena na otvorenom od prosječne odrasle osobe. Djeci zaštitite oči kvalitetnim sunčanim naočalama. Također, potaknite dijete da za sunčanih dana nosi šešir ili šiltericu i na taj način dodatno smanji izloženost UV zračenju.
Najbolja zaštita su sunčane naočale
Od UV zračenja najbolje se štitimo kvalitetnim sunčanim naočalama koje filtriraju cjelokupno UV zračenje. Osobe koje nose dioptrijske naočale mogu imati i dioptrijske sunčane naočale, ili pak one s metalizacijom ili fotoosjetljivim lećama. Treba ih kupovati u specijaliziranim trgovinama, tj. optikama ili kvalitetnijim sportskim trgovinama. Poznate modne marke naočala pružaju i kvalitetu. Ne preporučuje se kupovati jeftine naočale na neprovjerenim mjestima. Osim što se brzo istroše, pa im se smanji prozirnost, ne pružaju ni zaštitu od UV zračenja. Uz to, imaju slabu optičku čistoću i često daju iskrivljenu sliku, što dodatno dovodi do naprezanja vida i zamora. Veće sunčane naočale su bolje.
Što su veći okviri naočala, to se veće područje kože oko očiju štiti od UV zračenja. Tako smanjuju rizik od nastanka pigmentacijskih mrlja i bora, a također je i manji rizik od prodiranja zraka sa strane oka. Boja stakla je isto bitna. Premaz na leći koji blokira UV zrake je proziran, tako da tamnija stakla ne jamče nužno veću zaštitu. Ipak, nijansa igra važnu ulogu u percepciji boja, pa se odabiru prema preferinciji i navikama kupca. Polarizirane leće smanjuju odsjaj i filtriraju sunčevu svjetlost koja se odbija od površine poput vode. Odličan su odabir za nautičke i vodene sportove.
Foto: © ZoomTeam - fotolia