Istraživanje objavljeno u časopisu The British Journal of Sports Medicine pokazalo je da ljudi koji pate od određenih psihičkih bolesti,
ali redovito prakticiraju fizički aktivnije oblike joge, imaju blaže simptome od onih koji se bave drugim sportovima ili rjeđe vježbaju.
Znanstvenici su objedinili pet ranijih studija o mentalnom zdravlju i jogi te njihove rezultate usporedili sa svojim saznanjima koje su dobili nakon provedenog istraživanja.
Liječnici često potiču pacijente s depresijom da se bave tjelesnom aktivnošću kako bi prevenirali štetne posljedice neaktivnosti poput srčanih problema, pretilosti i dijabetesa, no poznato je i da tjelesna aktivnost dobro djeluje na psihu jer se tijekom nje luče hormoni oksitocin i endorfin koji dižu raspoloženje.
U tom kontekstu, aktivni oblici joge imaju veliki utjecaj na zdravlje osoba koje pate od depresije. Joga ujedinjuje vježbe disanja, i opuštanja, tjelesne vježbe i meditaciju, što je vrlo bitno za postizaje balansa, a time i jačanja psihe.
Ispitanici uključeni u istraživanje vježbali su jogu jednom tjedno, a trening je trajao od 20 do 90 minuta. Stilovi joge uključeni u studiju bili su hatha, vinyasa, kundalini i kripalu joga. Pokazalo se da je joga imala utjecaj na simptome depresije, odnosno ublažila ih je. Najviše dobrobiti uočeno je kod ovisnika o alkoholu.
Znanstvenici su potvrdili pozitivan utjecaj aktivnijih stilova joge na psihičko zdravlje depresivnih osoba. Istraživanje je otkrilo i kako su ljudi koji su redovitiji u vježbanju, odnosno prakticiraju jogu više puta tjedno, imaju manje izražene simptome depresije.