„Hrvati i dalje najčešće umiru od srčanoga ili moždanog udara, odnosno od neke kardiovaskularne bolesti. Točnije, to je uzrok svake druge smrti u Hrvatskoj…“, prva je rečenica članka s naslovom OVO SU BOLESTI KOJE UBIJAJU NAJVIŠE HRVATA. „Sve češće od njih obolijevamo, a otkrivamo ih prekasno da bi se spasili...“ koji je izašao na mrežnom portalu Jutarnjeg lista. Članak je bio vezan za statističke podatke Zavoda za javno zdrastvo i nije se bavio uzrocima pojave bolesti srca i krvožilnog sustava.
Kako bi se utvrdili stvarni uzorci, bilo bi potrebno provesti znanstveno istraživanje, no sigurno bi se u vrhu, ako ne i kao prvi uzrok pojavila nepravilna prehrana (masna hrana, hrana s puno šećera i soli te procesuirana hrana koja je većinom vrlo loše kvalitete i tako dalje).
Važno je istaknuti da je cijeli život potrebno voditi brigu o prehrani, a ne kada počnu zdravstveni problemi. Već je poznato da određena hrana zbog svojih nutritivnih vrijednosti može pridonijeti smanjenju mogućnosti pojave bolesti srca i krvnih žila. Ako želite smanjiti mogućnost da postanete dio statistike oboljelih, više konzumirajte ove namirnice.
Svježi začini - Umjesto soli i drugih kupovnih začina, začinite jelo svježim ili sušenim timijanom, ružmarinom, origanom i kaduljom. Jelo će imati odličan okus i sadržavati će mnogo manje ili ništa soli.
Crni grah – Ova nešto rjeđa vrsta graha u našim krajevima bogata je folatima, antioksindansima i magnezijem što smanjuje rizik od suženja i začepljenja krvnih žila.
Crno vino – Malo crnog vina (do dva decilitra) na dnevnoj bazi dobro će doći u sprečavanju bolesti krvožilnog sustava zbog antioksidativnih svojstva.
Losos – O njegovim omega-3 masnim kiselinama već pjevaju ptice na grani. Ribu je općenito preporučljivo jesti što češće, barem jednom do dva puta na tjedan, upravo zbog smanjenja mogućnosti kolesterola u krvi.
Maslinovo ulje – Bogato je nezasićenim masnim kiselinama koje pomažu u smanjenju kolesterola u krvi, pa prema tome njihovo sužavanje i začepljenje, a s time i visoki krvni tlak. Konzumirajte ga što je češće moguće.
Orasi i bademi – količina manje šake oraha ili badema dnevno dovoljna je za sniženje kolesterola. Bogati su monozasićenim mastima (isto kao i maslinovo ulje), te vitaminima, mineralima i vlaknima.
Edamame ili mahune soje – Sadrže proteine koji mogu pomoći u smanjenju kolesterola, a bogate su i vlaknima. Mogu se kupiti najčešće smrznuti. Mogu se jesti kao prilog ili kao zdravi međuobrok. Još jedna zdrava opcija od soje je tofu.
Naranče – Bogate su pektinom, polisaharidom, koji odličan za održavanje zdravlja krvožilnog sustava, a i pomaže u sprečavanju pojave tumorskih bolesti.
Ječmena kaša – Skuhajte ječmenu kašu i jedite je kao zdravi doručak ili kao prilog. Vlakna u ječmu također pomažu u snižavanju kolesterola i šećera. Važno je da ga konzumirate u obliku cjelovite žitarice.
Zobena kaša – Isto kao i ječmena kaša, stabilizira šećer u krvi, te djeluje na smanjenje kolesterola u krvi.
Lanene sjemenke – Bogate su vlaknima, koje pomažu u sniženju kolesterola, i omega-3 masnim kiselinama. Jedite ih s kruhom, pecivom, salatama, prilozima.
Jogurt – Bogati su kalcijem i kalijem koji su odlični za zdravlje srca.
Trešnje – Bilo koja vrsta trešanja, uključujući i prirodni sok od trešnji, imaju odlična antioksidativna svojstva. Sadrže antioksidans s nazivom antocijanin koji pomaže u očuvanju zdravlja krvnih žila.
Borovnice – Poput trešanja sadrže antocijanin, prirodni antioksidans, a bogate su vlaknima i mnogim drugim zdravim nutrijentima. Najbolje ih je jesti svježe ili u obliku svježe iscijeđenog soka.
Foto: © Stuart Monk - fotolia