Vitamini i minerali koji ublažavaju ili sprečavaju prehlade i gripu

Za pravilan rad imunološkog sustava neophodni su vitamini A, B6, C, D i E, te minerali

Vitamini i minerali koji ublažavaju  ili sprečavaju prehlade i gripu

Prvi val prehlada zahvatio nas je tijekom rujna i vjerojatno je većinu uhvatio nespremnima. Zato nemojte si dopustiti da cijelu zimu strepite od čestih prehlada i gripe. Sada je krajnje vrijeme da ojačate svoj organizam redovitim uzimanjem vitamina, bilo putem hrane, bilo dodataka prehrani, odnosno vitamina koje možete kupiti u ljekarni.

Zbog toga, nije na odmet ponoviti blagodati koje daje nekoliko vitamina, kako bi se vaše tijelo obranilo ili barem lakše prebrodilo prehladu.
Za pravilan rad imunološkog sustava neophodni su vitamini A, B6, C, D i E, te minerali cink, željezo, bakar i selen.
Većina njih se nalazi se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.

Vitamin C
Vjerojatno već i ptice na grani znaju da za prevenciju prehlade ili ublažavanje simptoma je najbolji vitamin C, i to u pojačanim dozama, od 1-2 grama na dan. Ukoliko i uzmete neku veću dozu od preporučene, tijelo ga ne može apsorbirati, a vi ćete vjerojatno imati neugodne probavne smetnje.
Ono što je najvažnije naglasiti da vas vitamin C, pa tako i drugi vitamini neće izliječiti od prehlade, nego će samo pomoći tijelu da se lakše bori protiv viroza.

Također, vitamin C djeluje kao antioksidans, te zaštićuje stanice od oštećenja zbog djelovanja slobodnih radikala koji se nalaze u zraku. Važno je i napomenuti da pomaže pri apsorpciji željeza.
Ukoliko ga ne uzimate kao jedan od pripravaka kupljenih u ljekarni, nego ga želite unijeti u organizam putem hrane, potrebno je imati na umu da se termičkom obradom gubi oko 40 posto, te ga je najbolje uzimati iz izvora kao što su svježe voće i povrće: borovnica, šipak, paprika, naranča, kivi, kupus i krumpir.

Vitamin D
Ako ste ovo ljeto dovoljno boravili na suncu, onda bi za sada u tijelu trebali imati dovoljne količine vitamina D. To je naime, jedini vitamin koji tijelo samostalno može stvarati, te se zbog toga mnogi znanstvenici dvoume treba li uopće vitamin D klasificirati kao vitamin. Da pojasnimo. U definiciji vitamina stoji da su to tvari koje sam organizam ne može proizvoditi, nego ih unosimo redovitom i zdravom prehranom. No, njega možemo naći, i u hrani i prehrambenim proizvodima kao što su mlijeko i maslac, žitne pahuljice, žumanjak i jetra, i tijelo ga samo proizvodi.

Vitamin D najvažniji je za razvoj i zdravlje kostiju, ali ono što je vrlo važno za imunološki sustav, je da pomaže pri apsorpciji kalcija i fosfora, direktno utječe na imunološki sustav, rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem, površinski sloj kože itd. Zanimljivo je spomenuti da znanstvenici tvrde da većini ljudi od prosinca do lipnja nedostaje vitamina D upravo zbog premalog boravka u prirodi i suncu, a hranom ga dovoljno ne unose.

Vitamin B6
Kada bismo pisali o svim vrstama vitamina B, bilo bi potrebno posvetiti im cijeli tekst. Zbog toga smo se ograničili na vitamin B6, jer je bitan u procesu stvaranja antitijela i crvenih krvnih stanica (eritrocita), koji su vrlo važni za obranu tijela od bakterija i virusa, te održavanje razine željeza. Vitamina B6 ima u pšeničnim klicama, lososu, kikirikiju, orasima i žitaricama.

Vitamin E
Istraživanja su pokazala da vitamin E može poboljšati funkciju imunološkog sustava, pomaže u zaštiti organizma od zagađenog zraka, ublažava jake glavobolje, te pomaže u zacjeljivanju ožiljaka. Prirodni izvori vitamina E su biljna ulja, orasi, margarin, zelje, šparoge, jaja, meso, ječam i kvasac.

Vitamin A
Nalazi se u žutom i narančastom voću i povrću, među kojim je vjerojatno najpoznatija mrkva, te u tamnozelenom povrću kao što je kelj i mliječni proizvodi. Vrlo je važan za sluznicu grla, nosa, dišnog i probavnog sustava, što objašnjava i njegovu iznimnu važnost pri borbi kod prehlada i gripe.

Cink, bakar, željezo i selen
Ako mislite da će posljednje poglavlje biti posvećeno teškoj metalurgiji, varate se. To se sve minerali koji su potrebni našem organizmu kako bi se obranio od bolesti. Nedostatak željeza znamo da može biti vrlo opasan zbog nedostatka kisika u mozgu i tijelu, no ono što je nama najvažnije za ovaj tekst, je da nedostatak željeza utječe na imunitet. Glavni prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, meso, jaja, lisnato povrće i mahunarke.

Selen pomaže u djelovanju vitamina E, a nalazi se u ribi, voću i povrću, posebno češnjaku.

Ukoliko vam nedostaje cinka biti ćete često prehlađeni, patiti od preosjetljivih crijeva, sporo će vam zarastati rane, te će vam oslabiti okus i njuh. Kamenice sadrže više cinka po obroku nego bilo koja druga namirnica, no, ipak su glavni izvor cinka u prehrani crveno meso i iznutrice. Drugi važni izvori su grašak, orašasti plodovi, hrana morskog porijekla, cjelovite žitarice i sl.

(vam)