Visoki krvni tlak danas imaju milijuni ljudi i jedan je od najčešćih faktora rizika za bolesti krvožilja te ranu smrtnost. Visoki krvni tlak pogađa oko 35-40% populacije odrasle dobi zapadnih zemalja. Dijagnoza visokog tlaka se postavlja pri vrijednostima dijastoličkog tlaka većim od 90 mmHg te sistoličkog većim od 140 mmHg. Mnogi ljudi koji imaju tu bolest i ne znaju da je imaju. Visoki krvni tlak mogu uzrokovati problemi s bubrezima, povećanje tjelesne težine, hormonlna neravnoteža, a ponekad i trudnoća, ali u 90% slučajeva je nepoznatog uzroka. Većina tipova povišenog krvnog tlaka uzrokovana je gubitkom sposobnosti krvni žila da se normalno opuste.
Tjelesna težina i visoki tlak tijesno su povezani. S povećanjem tjelesne težine, često se povećava i tlak. Ako imate prekomjernu težinu, opasnost od nastanka visokog tlaka veća je dva do šest puta u odnosu na normalnu težinu. Baš kao što tlak raste zbog debljanja, obično se snizuje zbog mršavljenja, gubitak od samo nekoliko kilograma može rezultirati poboljšanjem tlaka. Prevencija visokoga tlaka postiže se vać od djetinjstva, kad roditelji moraju paziti da se djeca ne debljaju.
Većina ljudi koji imaju povišene vrijednosti krvnog tlaka nisu ni svjesni toga jer nemaju nikakvih tegoba ni simptoma. Povremeno, kada je tlak izrazito visok, mogu osjetiti glavobolju.
Rijetki slučajevi teške hipertenzije mogu izazivati:
- jaku glavobolja
- smetenost
- mučnina
- smetnje vida
Koliko je visoki krvni tlak opasan po zdravlje?
Svaka druga smrt povezuje se sa bolesti srčano žilnog sustava. 27.000 smrti u Hrvatskoj te dva milijuna u Europi je povezano sa bolestima srca i krvnih žila.
Faktore rizika u nastanku visokog krvnog tlaka možemo podijeliti na one na koje ne možemo utjecati - nepromjenjive - i na one na koje možemo utjecati - promjenjive.
Nepromjenjivi
- Rasa - kod crnaca često viši tlak.
- Dob - kod starijh osoba je povišen krvni tlak
- Obiteljsko nasljeđe - u nekim obiteljima često viši krvni tlak
- Spol - kod muškaraca viši krvni tlak
Promjenjivi
- Debljina
- Masnoće u krvi
- Šećerna bolest
- Neaktivnost
- Pušenje
- Stres
- Konzumacija alkohola
LIJEČENJEU osnovi postoje dva tipa
a) lijekovima
b) promjena načina života
Novo je u liječenju to da se prilagođava osobnim potrebama jer imamo posve individualne reakcije na lijekove za visoki tlak (različitosti prema lijekovima potvrđene genetskim studijama). Zabluda je da će lijekovi riješiti sve probleme. Kombinacija lijekova sa promjenom načina življenja te smanjenjem faktora rizika je mnogo bolja te efikasnija metoda. Kod granično i umjerenog visokog tlaka možemo tlak regulirati promjenama načina života, a kod visokog krvnog tlaka lijekovima te promjenama načina života. Što imate više faktora rizika to je prognoza gora te liječenje intezivnije i duže.
GLAVNE SMJERNICE u promjenama načina života
- Kontrola tjelesne težine
- Kontrola unosa stolne soli - mnoge, svakodnevne namirnice kao kruh, sir, žitarice sadrže značajne količine "skrivene soli". Pogotovo treba izbjegavati dimljene i usoljene namirnice.Zatim dobri rezultati se mogu postići tzv. DASH dijetom, koja je bogata žitaricama, povrćem, voćem te mliječnim proizvodima i malom količinom masnoće.Najveći uspjesi se postižu kombinacijom DASH dijete te smanjenog unosa soli.
- Umjesto soli, koristiti razne začine te ne kupovati hranu pakiranu u slanoj vodi ili jako zasoljenu.
- Aktivnosti, godinama se mislilo da se mora intezivno vježbati ako se želi unaprijediti zdravlje.Istraživanja međutim pokazuju da čak i vrlo lagana aktivnost povoljno djeluje na tlak. Umjerena aktivnost, 4-5 puta tjedno po 30 minuta ili 3 puta tjedno intezivno 20 min. (hodanje, plivanje, bicikl) djeluje vrlo povoljno na smanjenje visokog krvnog tlaka.
- Češće konzumirati plavu ribu
- Smanjiti uzroke stresa
DASH prehrana
Jedinice u porcijama
Korisni elementi za DASH prehranu
Proizvodi cijelovitog zrna
7 – 8 dnevno
Kompleksni ugljikohidrati i duge niti
Povrće
4 – 5 dnevno
Kalij, magnezij i duge niti
Voće
4 – 5 dnevno
Kalij, magnezij i duge niti
Nemasni mliječni proizvodi
2 – 3 dnevno
Kalcij, proteini, kalij i magnezij
Meso, perad i riba
1 - 2 dnevno
Proteini i magnezij
Orašasti plodovi, sjemenke
4 – 5 tjedno
Magnezij, kalij i duge niti
dr. med. Branko Vrčić
www.vitamedzona.com