Umjerena konzumacija piva sprječava rizik od osteoporoze

Silicij i ksantohumol sastojci su piva koji dokazano pridonose formiranju i održavanju čvrstoće kostiju

Umjerena konzumacija piva sprječava rizik od osteoporoze

Pivo je najstarije i najraširenije alkoholno piće u svijetu kojeg karakterizira mali udio alkohola te osvježavajuća i karakteristična aroma. Djeluje regenerirajuće, krijepi, tonizira i hidratizira organizam te je prirodni izvor vitamina, minerala, ugljikohidrata te pojedinih aminokiselina i flavonoida, poznatih i važnih antioksidansa. U prilog tome govore i rezultati nedavno provedenih istraživanja koji ističu važnost učinka pojedinih sastojaka piva na cjelokupni metabolizam te na koji način odgovorna i umjerena konzumacija piva može doprinijeti prevenciji i tretmanu određenih bolesti i stanja. Među njima je i osteoporoza, kronična degenerativna bolesti koju karakterizira progresivno propadanje koštane građe te učestali prijelomi kostiju. Pije li se umjereno, pivo hrani kosti i sprječava rizik od nastanka osteoporoze. Najnovije spoznaje o sastavu i biološkim spojevima sadržanim u pivu pokazuju da su mineral silicij i fitoestrogen ksantohumol dva čimbenika ključna za zdravlje kostiju.

Silicij ima bitnu ulogu u formiranju kostiju i održavanju čvrstoće jer poboljšava kvalitetu koštanog matriksa olakšavajući mineralizaciju kostiju. U istraživanjima provedenima na eksperimentalnim životinjama i u studijama na ljudima, dodatni unos silicija rezultirao je povećanom mineralnom gustoćom kostiju i poboljšanom čvrstoćom. Prehrambeni izvori bio-raspoloživog silicija su pivo, cjelovite žitarice, pseudo-žitarice, posebno proso i mahunarke. Silicij u obliku silicijevog dioksida čest je dodatak hrani, ali ima ograničenu crijevnu apsorpciju, pa ni približno ne ulazi u krv i ne dolazi do mjesta djelovanja koliko silicij sadržan u pivu.

Osim silicija, drugi spoj koji je zaštitnik kostiju, a sadržan je u pivu je ksantohumol. Riječ je o biološki aktivnom spoju iz hmelja koji pridonosi gorčini i okusu piva te je poznat kao snažni fitoestrogen. U posljednjim istraživanjima dokazan je njegov pozitivan učinak na diferencijaciju, sazrijevanje i pravilni razvoj osteoblasta (stanica koje grade kosti). Danas se pronalaze načini kako bi se ta tvar u budućnosti mogla izolirano koristiti kao molekula od koje bi se dobili novi lijekovi za tretiranje stanja kao što je osteoporoza.

Kako bi se maksimalno iskoristile sve blagodati piva u prevenciji razvoja osteoporoze, nužno ga je konzumirati umjereno i odgovorno. Za žene je to konzumacija oko 0,33 l na dan, dok je za muškarce ta količina oko 0,65 l na dan uobičajenog lager piva od 4,5 do 5 posto alkohola. Kod voćnog piva prihvatljive količine su dvostruko veće jer ono sadrži upola manje alkohola, a kad je riječ o bezalkoholnom pivu, onda su dnevne preporučene količine gotovo identične onima koje se preporučuju za sve bezalkoholne napitke niskog sadržaja šećera (oko 1 litre).


Literatura:
1. Wolfgang Kunze „Technology Brewing and Malting“, 2004., 3rd International Edition, VLB,Berlin, Germany
2. Jeong HM, Han EH, Jin YH, Choi YH, Lee KY, Jeong HG. Xanthohumol from the hop plant stimulates osteoblast differentiation by RUNX2 activation. Biochem Biophys Res Commun. 2011 27;409(1):82-9.
3. Pedrera-Zamorano JD, Lavado-Garcia JM, Roncero-Martin R, Calderon-Garcia JF, Rodriguez-Dominguez T, Canal-Macias ML. Effect of beer drinking on ultrasound bone mass in women. Nutrition. 2009; 25(10):1057-63.
4. Price CT, Koval KJ, Langford JR. Silicon: a review of its potential role in the prevention and treatment of postmenopausal osteoporosis. Int J Endocrinol. 2013


Autorica teksta, priznata biokemičarka i stručnjak za prehranu dr. sc. Donatella Verbanac, diplomirala je Medicinsku biokemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine. Šest godina kasnije na istom je sveučilištu stekla naziv magistra, a potom 1993. doktorice biokemijskih znanosti. Provela je trinaest godina na Sveučilištu u Rijeci, gdje je započela svoju karijeru kao asistent, a završila u zvanju docentice. Provela je nekoliko godina na stručnom usavršavanju i specijalizaciji u poznatim domaćim i inozemnim centrima. Predavala je biokemiju za studente medicine i stomatologije, a uvela je i predavala izborni predmet medicinska dijetetika za studente medicine. Godine 1998. radila je u Plivi d.d. -  Zagreb, u sektoru za istraživanje i razvoj, a potom  u GlaxoSmithKline Istraživačkom centru kao voditelj projekta i koordinator na  istraživanju novih lijekova. Izabrana je kao znanstvena savjetnica u polju Farmacije 2007. godine, a dvije godine kasnije postaje  znanstvena savjetnica u polju Temeljne medicinske znanosti. Iste godine radi kao docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Centru za Translacijska i klinička istraživanja te je stalni recenzent za nekoliko domaćih i stranih znanstvenih časopisa, kao i recenzent projekta za Europsku komisiju. Autorica je više od 40 znanstvenih  i stručnih radova iz područja istraživanja lijekova, translacijskih istraživanja i biokemije, te više od 500 popularnih članaka i kolumni iz područja nutricionizma i dijetetike. Izdala je i samostalne knjige: „O prehrani - što, kako i kada jesti“, „Prehrana po bolestima“ i „Volim gorko“, a autorica je i više poglavlja u stručnim knjigama iz biomedicine i dijetetike te sadržaja Prehrana po bolestima na portalu Pliva zdravlje i aplikacije za pametne telefone.