Možda više nego ikad osjećamo koliko stres loše utječe na naše psihičko i fizičko zdravlje - najprije pandemija pa potresi, a tu je i hrpa stravičnih vijesti iz crne kronike kojima smo posljednjih mjeseci doslovno preplavljeni. Na tako što nitko nije imun, svi smo u većoj ili manjoj mjeri pod konstantnim stresom. Liječnici bilježe sve više slučajeva psihičkih poremećaja, osobito depresije, tjeskobe i anksioznosti.
Ljudi pokušavaju sve kako bi se osjećali bolje, na razne, zdrave i nezdrave, načine. Oni koji su odluče istinski si pomoći probat će s nekom od poznatih i provjerenih tehnika svladavanja kriznih situacija - zato su joga studiji opet puni, sve su popularniji tečajevi meditacije, a mnoge zanimaju i tehnika disanja. Ako si i ti odlučila na taj način raditi na sebi ove jeseni - čestitamo, to je izvrsna ideja.
Naime, dokazano je kako pravilno disanje doista ima umirujuć efekt - i to istog trena. Dah i tijelo su povezani i kad dišemo ubrzano i plitko, naše tijelo dobiva informaciju da smo u opasnoj situaciji - to je nešto što nam je evolucijski ostalo od naših predaka iz daleke prošlost. Praljudi su nerijetko morali doslovno spašavati živu glavu. Za uspješan bijeg od bijesne zvijeri bilo je presudno sudjelovanje cijelog tijela. Srećom, danas smo vrlo rijetko u sličnim situacijama. No, naš dah i tijelo ostali su u izravnoj vezi.
Zato, osim naravno ako nas doista ne lovi gladni tigar, stresna situacija nije ujedno i životno opasna. Tako možemo svjesno kontrolirati disanje, utjecati na stanje tijela i umiriti se. Kad osjećamo da nas svladava panika, samo trebamo disati na određen način - ne trebaju nam dakle nikakvi skupi preparati niti pomagala- sve što trebamo- već je u nama. Drugim riječima, već smo poputno opremljeni za pružanje prve pomoći - samima sebi.
Sve ovo još u davna vremena znali su indijski mudraci i jogiji, a njihovo se znanje prenosi i danas. Nauči osnovu pravilnog disanja uz samo nekoliko super laganih trikova i reci zbogom stresu.
Duboko i svjesno disanje
Uglavnom je naše svakodnevno disanje potpuno nesvjesno i plitko - gotovo nikad ne stavljamo pažnju na dah. Čim se fokusiramo na sam proces disanja, ono se uspori, a posljedično se snižava naš tlak i otkucaji srca.
Disanje trbuhom
Pogledaj kako dišu bebe i oponašaj ih. Baš kao što mala djeca pune trbuh zrakom kod udaha - tako i mi trebamo disati kad se želimo ohladiti. Ključ je u tome da aktiviramo našu dijafragmu - i da osjetimo kako nam se kod udaha podiže trbuh koji se povećava- a kod izdaha se onda opet sve opušta.
Omjer je važan
Napravi uobičajeni duboki polagani udah i izdah pa broji koliko sekundi traju - kakav je omjer? Kod pravilnog bi disanja izdah trebao trajati uvijek dvostruko dulje nego udah. Za početak možeš se zadovoljiti s omjerom 6:8, a s vremenom i vježbom možeš doći i do 5:10 ili čak 6:12. Svake večeri prije spavanja uzmi nekoliko minuta za svjesno, duboko disanje - garantiramo, zaspat ćeš kao beba.