Tamna čokolada snizuje tlak u stadiju rane hipertenzije

Čokolada dobiva nova svojstva nutraceutika

Tamna čokolada snizuje tlak u stadiju rane hipertenzije

Iako čokolada nije zamjena za lijekove za kontrolu krvnog tlaka, a osobito nije preporučiva u većim količinama zbog visokog sadržaja masnoće i šećera, pokazalo se da može imati korisno djelovanje na ranu hipertenziju i da je ne treba automatski isključiti iz prehrane u ranom stadiju hipertenzije.

Tamna čokolada može imati malu korist u smislu snižavanja visokog krvnog tlaka kod rane hipertenzije, koja je u rangu ostalih nefarmaceutskih intervencija.

Tako je barem pokazalo jedno malo istraživanje o krvnom tlaku u kojem su uspoređene bijela i tamna čokolada. Bijela čokolada nije pokazala učinka, ali tamna čokolada je pokazala snižavanje tlaka na način da je poboljšala širenje krvnih žila.

Već je DASH dijeta (eng. Dietary Approaches to Stop Hypertension) koja je upravo razvijena protiv hipertenzije, također pokazala da tamna čokolada snizuje tlak, smanjuje kolesterol i poboljšava osjetljivost na inzulin, izjavio je dr Dirk Taubert s Univerzitetske bolnice u Kelnu.

Među odraslima s blagom hipertenzijom (stupanj 1) osobe koje su uzimale tamnu čokoladu svakodnevno 18 tjedana imale su značajno niži sistolički i dijastolički tlak, dok oni koji su uzimali bijelu čokoladu nisu imali takve koristi.

Nakon 18 tjedana, autori su vidjeli da su pacijenti koji su jeli tamnu čokoladu imali smanjenje sistoličkog krvnog tlaka u prosjeku 2,9 ± 1,6 mm Hg (P<0.001) te pad dijastoličkog tlaka u prosjeku 1,9 ± 1,0 mm Hg (P<0.001). 24 žene i 20 muškaraca dobi 56 do 73, jeli su 6,3 g (30 kcal) tamne čokolade dnevno, koja je sadržavala 30 mg polifenola, ili bijelu čokoladu bez polifenola (bijela čokolada nastaje iz kakao maslaca, prirodno sadržane masnoće u kakao zrnu, ali za razliku od tamne ne sadrži ostale krute niti tekuće dijelove zrna kakaovca. Promjene u krvnom tlaku nisu pratili promjena tjelesne težine niti vrijednosti lipida, šećera i 8-izoprostana u plazmi. Među uživaocima tamne čokolade, postotak hipertenzije se smanjio sa prevladavajućih 86% na 68%. I premda je ukupno sniženje tlaka bilo skromno, autori navode da su i mala poboljšanja značajna u smislu kliničkog dobitka.

"Kada se gleda neka populacija, procjene kažu da već sniženje sistoličkog tlaka od 3 mm Hg smanjuje relativni rizik od smrtnosti od moždanog udara i infarkta za 8%, smrtnosti od koronarne arterijske bolesti  za 5% te smrtnosti od svih kardiovaskularnih uzroka za 4%. Tamna čokolada svoje djelovanje čini se ima zahvaliti prisutnim flavonolima u kakaovcu, i njihovom stimulirajućem djelovanju na proizvodnju dušičnog oksida u vaskularnom endotelu, koje dovodi do opuštanja glatkih mišića i učinku vazodilatacije. Učinak čokolade nije toliko različit onomu kojeg proizvodi sildenafil (Viagra) i drugi inhibitori fosfodiesteraze-5, koji također uzrokuju opuštanje glatkih mišića u vaskularnom endotelu", navode autori.

Ovo otkriće je svakako dobro za čokoljupce koji su zabrinuti za svoj krvni tlak, premda još uvijek ne znači promjenu standardne kliničke terapije, upozorila je Profesorica Alice H. Lichtenstein sa Tuft Univerziteta u Bostonu, koja je bila uključena u studiju.

"Razlike same po sebi u prosjeku su bile prilično skromne. Kada bi se nekoga tretiralo ovim načinom protiv hipertenzije, učinak snižavanja tlaka vjerojatno ne bi bio dostatan za odgovarajuću terapiju. Više je pokazatelj da u čokoladi ima korisnih sastojaka, i da treba preciznije utvrditi kakvo je njihovo djelovanje.

U drugim kratkoročnim studijama, konzumacija visokih doza kakaa (više od 100 g/dan), pokazala je da popravlja funkciju endotela i smanjuje krvni tlak zahvaljujući djelovanju polifenola, točnije podklase znane pod imenom flavonoli.

Ostaje nepoznanica da li dugoročan unos umjerene količine tamne čokolade odnosno kakaovca ima također koristan učinak na krvni tlak.

Svi sudionici su jeli bilo tamnu čokoladu ili bijelu čokoladu 18 tjedana. Svi su imali dijagnosticiranu pred hipertenziju (od 130/85 mm Hg do 139/89 mm Hg) ili hipertenziju prvog stupnja (od 140/90 mm Hg do 160/100 mm Hg). Nakon 18 tjedana je glavna mjera je bila promjena u krvnom tlaku, a sekundarne točke su bile mjere u promjeni plazma markera  vazodilatacije (S-nitrozoglutation) odnosno koncentracije dušičnog oksida, te u markeru oksidativnog stresa (8-izoprostan), i naposljetku bioraspoloživosti polifenola kakaovca.

Glavni dokaz za koristan učinak na funkciju vaskularnog endotela je od činjenice da je pad krvnog tlaka pratio suzdržano povećanje S-nitrozoglutationa, u prosjeku 0,23 ± 0,12 nmol/L (P<0.001), te pojava fenola kakaovca u plazmi nakon što bi sudionici pojeli svoje dnevno sljedovanje tamne čokolade.

Za razliku od njih, pacijenti koji su jeli bijelu čokoladu koja je bez polifenola, nisu imali promjena niti u krvnom tlaku, niti plazmenim biomarkerima.

 "Najintrigantiji podatak iz ovog istraživanja je da male količine male količine kakaovih proizvoda daju sličan potencijal snižavanja krvnog tlaka u usporedbi s opsežnim dijetetskim mjerama koje su se dokazale učinkovitim za smanjivanje kardiovaskularnih problema. Dok je pridržavanje pacijenata uputa koje iziskuju složene promjene načina života i ponašanja često dugoročno slaba, i zahtijeva neprestano savjetovanje, usvajanje malih količina kakao proizvoda bogatih flavanolima u uobičajenu prehranu je  dijetalna modifikacija koje se lako pridržavati. Time predstavlja obećavajući pravac u pristupu kako smanjiti krvni tlak kod pojedinaca s tlakom iznad optimalnog", zaključuju istraživači.

Priznali su da je studija ograničena malim uzorkom ispitanika, homogenom populacijom te manjkom slijepe probe kontra uzimanju čokolade, te nemogućnosti da se izolira tip kakaovih fenola ili njihovih metabolita može ponijeti titulu onog koji ima učinak sniženja krvnoga tlaka. Nadajmo se da će buduća istraživanja tamne čokolade u budućnosti dati nam ovaj odgovor.

Referenca : Journal of the American Medical Association
Taubert D et al. "Effects of Low Habitual Cocoa Intake on Blood Pressure and Bioactive Nitric Oxide: A Randomized Controlled Trial."
Izvor: Univerzitetska bolnica Köln