Iako proljeće nosi ljepše dane, nije neuobičajeno u ovo vrijeme godine iz različitih razloga osjećati se tužno, nesretno, loše volje, pa čak i zapadati u stanja blaže i jače depresije. I dok tuga i loše raspoloženje nisu depresija, oni mogu voditi u tom smjeru. Kako biste mogli sami prepoznati znakove stvarne kliničke depresije, evo nekoliko činjenica koje su više ili manje poznate.
Nemojte zaboraviti, kada je u pitanju depresija, potrebno je zatražiti stručnu pomoć i određeni tretman, ali i imati veliku potporu obitelji i prijatelja, koja nerijetko zbog nerazumijevanja izostaje.
Kao i za svaki drugi poremećaj i bolest, postoje određena kriva uvjerenja koja su rezultat krivih interpretacija simptoma, nedovoljnog znanja o nekim bolestima ili pak „bapskih priča“ koje nemaju veze s realnošću.
Neistina: težak i naporan rad može pomoći u liječenju depresije
Jedna od šest osoba barem jednom u tijekom svojega života pati od depresije. Zato, savjet: „Baci se na posao i osjećat ćeš se bolje.“ ne drži vodu. Taj savjet može pomoći ako se radi o lošem raspoloženju, tuzi i slično, ali ne i o depresiji. Kamufliranje depresivnih stanja napornim radom, može i pogoršati situaciju.
Neistina: depresija nije bolest
Depresija je ozbiljno medicinsko stanje, iako se može ponekad vrlo lako pobrkati sa žalosti, lošom voljom, mrzovoljnošću i sl.
No, depresija se može otkriti ne samo seansama kod psihijatra ili psihologa, nego i skeniranjem mozga, čiji dijelovi kod depresije pokazuju abnormalnu aktivnost. Stvar je u kemijskom poremećaju u mozgu koji se prenosi putem živaca.
Istina: kod muškaraca je teže prepoznati depresiju
Nevjerojatno, ali istinito. Kod muškaraca je teže prepoznati depresiju, pa ponekad s dijagnozom imaju problema i psihijatri, ali ne primjećuju je ni članovi uže obitelji. Naime, neki depresivni muškarci uopće se ne doimaju depresivno. Umjesto toga, doimaju se nervozno, ljuto i nemirno. Neki muškarci depresiju pokušavaju izliječiti konzumiranjem droga i pretjeranim konzumiranjem alkohola.
Neistina: depresija je zapravo samosažaljenje
Nitko ne voli „cendrave“ osobe, koje su neprestano loše volje, kojima ništa ne odgovara i koje nemaju volje ni za što. No, osobe koje pate od kliničke depresije nisu lijene niti se radi o samosažaljenju, one se jednostavno ne mogu „othrvati“ iz depresije. Depresija je bolest koja se treba tretirati kao i svaka druga bolest, najčešće je potrebna psihološka terapija potpomognuta terapijom lijekovima.
Istina: bilo tko može biti depresivan
Nema veze kakva ste inače osoba, svatko može postati depresivan. No, činjenica je da žene dva puta češće obolijevaju od depresije nego muškarci, ali isto tako žene će mnogo češće zatražiti stručnu pomoć. Iako se depresija može javiti u bilo kojoj dobi, prvi puta se najčešće javlja u kasnim tinejdžerskim i 20-tim godinama života. Iako postoje osobe koje zbog genetike mogu biti sklonije depresiji, određena osobna iskustva, nerijetko traumatična, mogu biti okidač za depresiju. No, ona se može javiti isto tako bez ikakvog razloga.
Istina: depresija se može razvijati sporo
Depresija se može razvijati sporo, pa ju je zbog toga mnogo teže identificirati. Može početi s povremenim lošim danom, koji s vremenom mogu postajati češći, a epizode gore, što dovodi i do izostanka s posla i sl. Jedan od tipova depresije zove se distimija, a može trajati godinama kao kronična pritajena bolest, koja nerijetko razara kompletan život osobe. Depresija može postati jaka i ozbiljna bolest, a s pravim tretmanom, prvi rezultati vidljivi su već nakon mjesec, mjesec i pol.
Neistina: treba doživotno piti lijekove
Iako lijekovi jesu tu da pomognu u raznim oblicima depresije, oni nisu jedino sredstvo za borbu protiv nje. Naime, psihološka terapija može biti jednako učinkovita kao i lijekovi kada se radi o laganoj i srednje laganoj depresiji. Čak i ako je potrebno uzimanje lijekova, ne znači da će ih biti potrebno uzimati zauvijek. Liječnik će prema potrebi korigirati doze, a kako će se stanje poboljšavati, polako i „skidati“ s lijekova.
Neistina: depresivni ljudi mnogo plaču
To ne treba neophodno biti istina. Neki ljudi kad su tužni, pa tako i depresivni, nikad ne plaču, umjesto toga emocionalno su „prazni“ i nerijetko se osjećaju bezvrijedno i nepotrebno. Čak i bez dramatičnih simptoma, s depresijom je teško živjeti normalan život.
Istina: depresija nije uvijek nasljedna
Iako je depresija nasljedna bolest, ne znači da će pogoditi baš svakog. Ipak, savjetuje se da osobe koje u obitelji imaju osobe s depresijom prate svoje stanje, jer već iz iskustva mogu prepoznati rane znakove i poduzeti određene akcije kako bi je na vrijeme spriječili. Osim stručne pomoći, možete pokušati sa smanjenjem stresa, vježbanjem i drugim alternativnim tretmanima.
Neistina: depresija je dio starenja
Depresija nema veze sa starenjem, iako starije osobe mogu biti isto tako depresivne, a da se simptomi previde. Naime, loša volja, nezainteresiranost, mrzovoljnost, tuga mogu se protumačiti kao starački hirovi, a ne kao depresija.
Istina: depresija može se činiti kao demencija
Kod starijih osoba depresija može biti uzrok gubitka pamćenja, zbunjenosti, pa čak i deluzija, što su isto simptomi demencije, ali i staračke zaboravljivosti. Prava terapija može pomoći i starijim ljudima u raznim oblicima depresije.
Istina: pozitivan način razmišljanja može pomoći
Ljudi koji su depresivni na terapijama uče o novim načinima razmišljanja i ponašanja koje moraju primjenjivati u svakodnevnom životu.
Neistina: tinejdžeri su po prirodi nesretni
Iako tinejdžeri mogu imati promjene raspoloženja ili mogu biti svadljivi, šutljivi, tužni, pretjerano veseli, razdražljivi, bilo kakva stanja koja traju dugo vrijeme kao što je neobjašnjiva tuga, šutljivost, povučenost i slično, mogu biti znakovi za uzbunu. Osim lošeg raspoloženja, znakovi depresije su nedruženje s prijateljima, nagle promjene ocjena na lošije u školi, izostanak s omiljenih aktivnosti…
Neistina: depresiju je teško liječiti
Činjenica je da većina osoba koje zatraže pomoć vrlo dobro reagiraju na terapije, te do poboljšanja stanja dolazi u relativno kratkom vremenu.
Istina: nada u bolje dane je realnost
Ljudi koji pate od depresije vrlo često misle da nema nade za bolji život. To beznađe je dio bolesti, ali ne i realnost. S tretmanom se polako vraća i pozitivno razmišljanje, te je sve manje depresivnih trenutaka.
(vam)
Izvor: www.webmd.com