Nakon što je u Srbiji tridesetogodišnji muškaraca umro u bolnici na odjelu intenzivne njege od komplikacija izazvanih posljedicama zaraze ospicama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorio je u povodu epidemije ospica u Srbiji, da postoji mogućnost unosa virusa ospica u Hrvatsku. Osnovna mjera za sprečavanje epidemije je visoka procijepljenost stanovništva. Opasnost od epidemije ospica u Hrvatskoj postojala je i prije trenutačne epidemije u Srbiji, jer se u Europi ospice kontinuirano javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku.
Prva žrtva ospica nije bila cijepljena
Tridesetogodišnji muškarac iz Beograda prva je žrtva ospica u Srbiji, a pacijent nije bio cijepljen protiv te bolesti, potvrđeno je u Beogradu. Pema priopćenju nacionalnog Instituta za javno zdravstvo Srbije , u toj je zemlji u posljednja tri mjeseca registrirano ukupno 630 slučajeva ospica. Sumnja se da je broj oboljelih i veći od 700. Beba stara dva mjeseca najmlađi je pacijent, najstarija osoba zaražena ospicama ima 60 godina, a najveći broj oboljelih je u dobi od pet godina i starijih od 30 godina. Ključni podatak na koji upozoravaju stručnjaci je da čak 91 posto pacijenata zaraženih ospicama nije cijepljeno, nepotpuno je cijepljeno ili je nepoznatog statusa. U međuvremenu bolest je stigla i u Ljubljanu u kojoj je hospitalizirano jedno dijete koje se zarazilo u Srbiji.
Preporuke epidemiologa
Ako necijepljena osoba na putovanju dođe u kontakt sa zaraznom osobom, velika je vjerojatnost da će se zaraziti i postoji mogućnost prijenosa infekcije po povratku u Hrvatsku, ističe HZJZ. Pojačane mjere zdravstvenog nadzora na granici, u zračnim ili pomorskim lukama nisu učinkovite, jer zaražena osoba može biti potpuno zdrava pri ulasku u zemlju, a oboljeti i postati zarazna tek nakon što se vrati kući.
Ako netko po povratku iz inozemstva oboli s visokom temperaturom praćenom osipom po licu i tijelu, treba se javiti liječniku radi pravovremenog postavljanja dijagnoze i zaštite osjetljivih osoba u kontaktu. Dolazak liječniku treba najaviti telefonom, da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, upozoravaju iz HZJZ-a.
Smrtnost od ospica je oko 0,1 posto, što znači da na tisuću oboljelih umre jedna osoba. Može biti i viša ako je među oboljelima visok udio pothranjenih osoba ili osoba s oštećenjem imunološkog sustava.
Strah od cijepljenja
Rizik za epidemijsko širenje prvenstveno ovisi o procijepljenosti populacije u koju bi došao bolesnik. Epidemiolozi upozoravaju da je potrebno povećavati broj cijepljenih na područjima gdje taj postotak nije zadovoljavajući. Zadnjih je godina najmanje osoba cjepljenih protiv ospica, prema podacima HZJZ-a, na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, a slijede zatim Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija.
U HZJZ-u procjenjuju da je rizik širenja epidemije na Hrvatsku mali, ali ipak pozivaju na oprez jer sve ovisi o tome u koju se populaciju virus prenese. Ako bi se ospice, na primjer, putem zaražene osobe prenijele u dječju populaciju naših najjužnijih županija, mogla bi se dogoditi manja epidemija kojoj bi najizloženiji bili dječji vrtići.
Prema evidenciji koju vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, prije uvođenja cjepiva od ospica godišnje je u Hrvatskoj obolijevalo 15.000 djece. U prosjeku je od komplikacija umiralo petero, a deset do petnaest ostajalo trajno invalidno. Cijepljenje je uvedeno 1968. i u samo nekoliko godina broj oboljenja je drastično smanjen. Procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je u zadnjih pet godina, ponajprije u predškolskoj dobi. Do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto. Pad broja cijepljenje djece dogodio se prvi put u 30 godina jer je procijepljenost od 1980. kontinuirano rasla.
Vodene kozice (lijevo) i ospice (desno) ne izgledaju jednako
Bolest koja se brzo širi
Ospice su toliko zarazne da se teško mogu izbjeći kad se dođe u kontakt sa zaraženim. Bolest karakteriziraju povišena tjelesna temperatura i osip koji se širi po cijelom tijelu. Sitne, crvene pjegice prvo zahvaćaju čelo, vrat i područje ispod uha, a nakon toga se šire po cijelom tijelu. Infekcija se prenosi kapljicama prilikom kašlja, kihanja ili govora zaražene osobe, a zdrava osoba ih inhalira u svoje dišne putove. Nakon par dana kašalj, umor i vrućica nestaju, a ospice koje su se pojavile među prvima i bile izrazito crvene, postaju blijede i svjetlije.
Bolest najčešće pogađa djecu. Pošto su ospice česta bolest kod djece, koju većina ljudi i preboli u tom periodu, tijelo stvara protutijela koja prilikom svake slijedeće izloženosti toj bolesti neutraliziraju virus ospica. Tako se samo kod osoba koje nisu u djetinjstvu preboljele virus ospica, može javiti bolest u odrasloj dobi. Ne postoji adekvatan lijek protiv ospica. Preporučuje se kućno liječenje u prostoriji koja je prozračena i bez jakog osvjetljenja. Za snižavanje temperature propisuje se paracetamol, a neophodno je i mirovanje i lakša prehrana.
I Slovencima poziv da se obavezno cijepe
Slovencima koji će novogodišnje praznike provesti u nekoj od zemalja gdje se u zadnje vrijeme bilježi masovnija pojava ospica preporučeno je da se obavezno cijepe. Oni koji ne znaju jesu li cijepljeni ili su preboljeli tu bolest i tako već stekli imunitet, mogu se testirati da vide imaju li protutijela koja ih štite od ospica, što stoji 20 eura. Ako utvrde da na bolest nisu imuni, trebaju se prije putovanja obvezno cijepiti. Zdravstvene vlasti izdale su to upozorenje nakon što je potvrđeno da je u Beogradu, kamo za Novu godinu tradicionalno putuje dosta slovenskih turista, umro 30-godišnjak koji nije bio cijepljen.