Prehrana i jedenje mogu izazivati različite osjećaje - od ugode, sreće, pa sve do gađenja i mučnine. Naš odnos prema hrani i hranjenju ključan je za dobrobit naše psihe i tijela, a u svijetu upravo zbog toga postaje sve popularniji trend mindful eatinga, tj. pristupa mindfulness.
O čemu se točno radi?
Mindfulness ili u našem prijevodu "usredotočena svjesnost" je svjesnost koja se temelji na obraćanju pažnje isključivo na sadašnji trenutak i ono što u njemu činimo. Vježbanjem usredotočene svjesnosti otkrivamo kako živjeti u sadašnjem trenutku umjesto da stalno razmišljamo ili o prošlosti ili o budućnosti.
Ovaj psihološki pristup sve češće se primjenjuje i na rješavanje problema s prehranom. Od anoreksije, prejedanja, bulimije pa sve do blažih smetnji poput opsesivnog razmišljanja o kalorijskom unosu u naše tijelo, mindfulness nam može pomoći da se za vrijeme konzumiranja hrane ne brinemo i ne obraćamo pozornost na ništa drugo osim na to što i kako hrana utječe na naše tijelo i naše raspoloženje.
Mnoga istraživanja već su pokazala kako većina ljudi nedovoljno obraća pozornost na osjećaj sitosti u tijelu dok jede, a tako lako dolazi do prejedanja i prekomjernog uživanja u hrani. Poanta je u tome da bismo trebali svaki zalogaj doživjeti kao prvi, onaj koji nam je često najpuniji okusom i mirisom. Na taj bismo način punu pozornost pridali upravo hrani i jedenju, pa ne bismo nepotrebno posezali za desertima, slatkišima i grickalicama između obroka.
Poznato je i da nam suptilni znakovi oko nas često uvjetuju količinu hrane koju pojedemo, npr. prejedemo se samo zato što nam je bila servirana prevelika porcija, a mi ne volimo ostavljati hranu na tanjuru. Stoga je posebno važno naučiti obraćati pažnju na proces hranjenja. Kako bismo što više mogli uživati u hrani i njezinim benefitima, doista je preporučljivo naučiti ponešto o mindfulness pristupu. Baš iz tog razloga što i same nekad osjećamo grižnju savjest, krivnju ili sram nakon pojedenog obroka, odlučile smo istražiti trikove uz koje je lakše usredotočeno i svjesno jesti, a time kontrolirati i obroke.
1. Potrebno je razumijeti zašto smo gladni
Često ne znamo odrediti uzrok naše gladi, a upravo on može biti indikator različitih poremećaja u našem tijelu koji nas tjeraju da jedemo više no što bismo trebali. Niska rizina ili drastičan pad šećera u krvi može uzrokovati nenadanu i jaku glad te loše raspoloženje. U takvim situcijama četo posegnemo za slasticama i nezdravim snackovima koji nam u kratkom roku podignu razinu šećera i učine da se osjećamo bolje - no to je kratkog trajanja. Ubrzo se ponovno, baš kao u začaranom krugu, pronađemo gladni, pa na kraju pojedemo mnogo više no da smo si odmah priuštili adekvatan obrok.
2. Potrebno je suočiti se sa svojim emocijama
Nutricionisti i psiholozi diljem svijeta se slažu u jednome - često jedemo bez da smo uopće gladni. Prejedamo se kako bismo si popravili loše raspoloženje, zatomili tugu ili pak proslavili veliki i sretni životni događaja. Kako god bilo, naše emocije ne bi smjele biti razlog zbog kojeg ćemo jesti. Ovo je posebno važan korak prema svjesnijem hranjenju, jer je emocionalno prejedanje vrlo često opasna navika koje se mnogi nisu spremni odreći.
3. Nemojte se osjećati krivima
Kada jedemo trebamo uživati u okusima i mirisma koji su nam na tanjuru, a nakon što završimo s jelom ne bismo trebali osjećati žaljenje ili grižnju savjest zbog pojedenog već biti zadovoljni količinom hrane kojom smo nahranili naš organizam. Odličan pokazatelj jedemo li previše i kvaliteteno je upravo osjećaj krivnje koji se javlja nakon što smo se nezdravo i pretjerano najeli. Planirajte obroke tako da pojedete ono i onoliko hrane da se nakon nje ne osjećate nimalo krivo zbog užitka koji ste si pružili. Kockica čokolade na dan nikoga nije ubila, a neće ništa značiti ni za vašu liniju, a i vi ćete si sa zadovoljstvom priuštti taj mali užitak. Bitno je jedino da naučite ne pretjerivati s užicima.
4. Prije no što jedete razmislite jeste li doista gladni
Stručnjaci savjetuju da prije no što posegnete za hranom čim osjetite prvi nalet gladi, stanete i razmislite nekoliko minuta jeste li doista gladni ili se radi o nekoj drugoj potrebi koju pokušavate zatomiti prejedanjem. Često se zna dogoditi da smo zapravo žedni, a mi jedemo i jedemo, ne osječajući pravu potrebu našeg tijela.
5. Ne jedite stoječki i u hodu
Nutricionisti posebno ističu važnost jedenja u miru, bez distrakcija i svakako ne u pokretu. Kriška pizze iz pekare ili zdjela kockica uz TV nisu obroci kakve naše tijelo treba, a često se može dogoditi da ćemo pojesti previše samo zato što zapravo naša pažnja nije uz hranu koju konzumiramo već uz film koji gledamo, osobu s kojom razgovaramo itd.
6. Jedite hranu punu proteina i vlakana
Nemasno, bijelo meso, posni sirevi i obilje povrća i voća idealna su prehrana puna vitamina i minerala koja će vašem tijelu dati sve ono što mu je potrebno za pravilno funkcioniranje, a uz to ćete i dugo osjećati sitost.
7. Jedite hranu koju volite, ali na svjesniji način
Kompletno odricanje od određenih namirnica koje posebno volite može izazvati potpuno suprotan efekt od onog željenog. Dopustite si uživanje u povremenom kroasanu, sladoledu ili burgeru, ali budite svjesni količine koju pojedete, doba dana kada jedete i kvalitete namirnica koje konzumirate.