Obuci duboke pamučne gaće, nosi papuče ili nemoj sjediti na hladnom samo su neki od savjeta koje nam naši stariji svakodnevno daju. No takvi savjeti će nam možda spriječiti pokoju upalu mjehura ili prehladu, no hoće li nas dogurati do duboke starosti? Pa i ne baš.
Najbolje savjete kako doživjeti stotu imaju upravo oni sretnici koji su već proslavili stoti rođendan, ali i koji više. Radi se o posebnim narodima koji su među svakodnevnim navikama, tjelovježbom i prehranom pronašli eliksir mladosti. Zanimljivo je da se radi o narodima koji su jako udaljeni jedni od drugih.
Japanski otok Okinawa rodno je mjesto mnogih stogodišnjaka, baš kao i 'selo dugovječnosti' Campodimele u Italiji. Ova dva naroda naizgled su potpuno drugačija, njihove životne prilike jako se razlikuju, a isto tako i namirnice koje jedu. Ipak, oba društva prepuna su stogodišnjaka.
Istražile smo koje su to životne navike koje su im slične, što je to što ih održava mladima i koje savjete i sami imaju za sve nas koji želimo imati dug i sretan život. No prije nego što napravimo sve na ovom popisu, važno je napomenuti da u svemu veliku ulogu igra i genetika. To te ne bi trebalo obeshrabriti jer ponekad zdrave navike mogu unatoč svim šansama utjecati i na genetiku.
Uživaju u dobroj kapljici
U svim društvima u kojima su stogodišnjaci uobičajena pojava, alkohola ne manjka. Većina stogodišnjaka tvrdi kako u alkoholu uživaju umjereno, ali često, osobito u društvu. Iako je društveni aspekt jako bitan, vjerujemo da je ono što zapravo potiče zdravlje organizma mnoštvo antioksidansa u napicima poput crnog vina. Idući put kad si natočiš čašu vina, nemoj se osjećati loše, ali ipak pokušaj stati na jednoj.
Biljke kao baza prehrane
Dok kod nas većina ljudi ne može odoljeti domaćem kulenu i kobasici, pripadnici naroda koji imaju puno stogodišnjaka su nešto drugačiji. Radi se o kulturama u kojima se prehrana bazira na povrću i voću, a ne mesu kao kod nas. To ne znači da su meso potpuno izbacili, nego ga jedu u umjerenosti, tek koji put tjedno.
Vole dobar izazov
Svaki stogodišnjak može potvrditi da je ključ zdravog uma i u 100-toj mentalna stimulacija. Svaki od njih i dalje ima svoje zanimacije i hobije kojima se bavi, neovisno o godinama. Naš mozak je baš kao i naši mišići, ako ga ne koristimo jednostavno će oslabiti. Zato svaki dan pred sebe stavi barem mali izazov.
Aktivni su
Odlasci u teretanu ili sati trčanja u prirodi možda jesu zdravi, ali nisu toliko ključni za doživjeti 100-tu. Mnoga istraživanja društava u kojima ima puno stogodišnjaka pokazala su kako je ključ dugovječnosti umjerena i prirodnija fizička aktivnost. To može biti šetnja prirodom ili rad u vrtu, bilo što što će ti doći prirodno, bez da se moraš natjerati.
Nisu prestali raditi
Većina dugovječnih ljudi nastavila je raditi svoj posao čak i nakon 100-te. To ne znači da ih je netko natjerao ili da su morali raditi da bi se prehranili nego jednostavno da su u svom poslu uživali i da ih je on ispunjavao. Zato je važno pronaći svoju svrhu u životu i njome se voditi.
Joga im je dio svakodnevice
Neke od najstarijih ljudi na svijetu možemo pronaći u Indiji. Upravo tamo većina starijeg stanovništva svakodnevno vježba jogu za koju je dokazano da može usporiti, pa čak i obrnuti stanično starenje. Razlog tomu je meditativni učinak koji ima na um i tijelo, a samim time smanjuje stres koji je glavni krivac za mnoge moderne bolesti.
Zasnovali su obitelj kasnije
Prema istraživanjima koja su provedena diljem svijeta, žene imaju veću šansu doživjeti stotu ako su se odlučile dijete roditi nešto kasnije u životu. Iako nije dokazano zašto je to tako, dostupne informacije ukazuju na to da žene koje su rodile u kasnim tridesetima obično duže žive od onih koje su to napravile u dvadesetima.