Otrčati više od 42 kilometra i svladati svaku prepreku? To naravno mogu ultramaratonaci, a evo i što možemo naučiti od njih

Ne moraš postati ultramaratonka, no možeš učiti od ultramaratonaca kako svladavati prepreke na putu do cilja


Za većinu sportaša amatera otrčati maraton je najveće postignuće, no za nekolicinu, tih 42,195 km su tek početak. Riječ je o ultramaratoncima, posebnoj sorti ljudi. U čemu je tajna? Što je to što im, osim vrhunske forme, omogućuje da istrče čak i stotinu kilometara u danu, svojevoljno trpe bolove u kostima i mišićima, goleme žuljeve, pomanjaknje sna, mentalni i fizički umor?

Naravno, odgovor se krije u glavi. Nova studija objavljena u časopisu Australian Journal of Psychology pozabavila se ovom temom.
Profesor Gregory Roebuck sa Sveučilišta Monash i njegovi kolege proveli su istraživanje na 20 ultramaratonaca i 20 volontera koji su činili kontrolnu grupu. Svi ispitanici bili su u dobi od 18 do 70 godina.


(FOTO: Pexels)

Ultramaratonci su po dobi i spolu bili upareni s ispitanicima u kontrolnoj skupini. Svima su postavljena pitanja o navikama vezanim za vježbanje, a potom su morali na skali od jedan do 25 ocijeniti koliko se slažu s određenim izjavama poput: "Mogu se prilagoditi svakoj situaciji". Nakon toga postavljena su im pitanja o tome kako reagiraju na stres, jesu li agresivni, o njihovom postignućima i psihičkom zdravlju. 

Ultramaratonci su postigli značajno bolje rezultate u pitanjima koja se odnose na izdržljivost i otpornost te su u definiranju svojih emocija koristili pozitivno preispitivanje, drugim riječima bili su u stanju da situaciju sagledaju s pozitivne strane, da u svemu vide dobro. Kod ultramaratonaca je čaša češće polupuna, nego kod ostalih ljudi.

To znači da ultramartonci mogu postići visoku razinu motivacije koja je potrebna za ekstremne treninge i utrke te negativnim događajima dati pozitivno značenje i na taj način svladati prepreke. 


(FOTO: Pexels)

Znanstvenici su također primijetili i razlike u emocionalnoj reakciji ultramaratonaca i ostalih ispitanika. Pokazivane su im uznemirujuće slike, no pritom kod ultramaratonaca nije došlo do ubrzanog rada srca, što je bio slučaj kod ostalih. 

Ipak, u jednom mjerenju ultramaratonci su pokazali niže rezultate od kontrolne skupine, a to je njihova društvenost. Ispostavilo se da su manje od ostalih zainteresirani za druženje s ljudima. 

Na temelju rezultata, znanstvenici su zaključili da su ultramaratonci u većini stvari slični svima nama, no s nekoliko ključnih razlika. Otporniji su od ostalih i koriste drugačije strategije regulacije emocija. No, zasad nije jasno čine li ih treninzi takvima, odnos hoćeš li postati otporna, jaka i izdržljiva pripremajući se za ultramaraton ili ćeš se upustiti u ove zahtjevne pripreme jer si već takva. 

Bilo bi zanimljivo istražiti kako se ultramaratonci motiviraju kada satima trpe bolove, žuljeve i golemi umor te u čemu pronalaze snagu. Jer iako većina nas nikada neće pretrčati odjednom 100 kilometara (možda to niti ne želiš), naučiti podnositi bol i nositi se s fizičkim i psihičkim umorom lekcija je koja ti može koristiti na brojnim drugim poljima u životu.  

Pratite nas
2021. Sva prava pridržana.