Različite nove vrste ulja sve su cjenjenije među zdravstveno osviještenom populacijom. Primjerice, u posljednje vrijeme prepoznata je vrijednost ulja konoplje, lanenog ulja i pomalo neočekivano kokosovog ulja. Do nedavno je imao negativnu reputaciju, no danas se o njemu priča u superlativima.
Kokosovo ulje je trenutni svjetski hit. Ulje ekstrahirano iz svježeg kokosovog mesa umjesto uobičajenih masnih kiselina dugog lanca ima visok udio masnih kiselina srednjeg lanca, čak između 70 i 85 %, a najzastupljenija masna kiselina je laurinska. Srednje lančane masne kiseline razlikuju se od dugolančanih koje prevladavaju u ostalim biljnim uljima po tome što se ne skladište u masnom tkivu. Srednjelančane masne kiseline se brzo apsorbiraju u tankom crijevu i ne trebaju pomoć enzima gušterače što ih čini lako probavljivim i zbog čega su izuzetno pogodne za osobe koje boluju od raznih probavnih poremećaja i metaboličkih bolesti.
Srednjelančane masne kiseline često su istraživane i zbog svoje sposobnosti djelovanja protiv bakterija, virusa i gljivica. Studija objavljena 2013. godine u časopisu Journal of Medicinal Food pokazala je da laurinska masna kiselina u laboratorijskim uvjetima može suzbiti rast bakterije Clostridium difficile vodećeg uzročnika bolničkih crijevnih infekcija, tj. proljeva koji su posljedica uzimanja antibiotika. Laboratorijska istraživanja pokazuju i djelovanje kokosovog ulja protiv bakterija H. pylori, Listerie monocytogenes i kandide, no još se čekaju klinički dokazi koji bi to potvrdili.
Ulje konoplje.
I druga nekonvencionalna biljna ulja u današnje vrijeme privlače pozornost potrošača, uključujući i ulje konoplje. Konoplja i marihuana su različiti oblici iste biljke Cannabis sativa, ali imaju različit sadržaj kanabinoidnih spojeva. Ulje konoplje ima povoljan nutritivni sastav, a određena istraživanja pokazala su da blagotvorno djeluje na zdravlje. No, neupitno je da u svojem sastavu ulje konoplje sadrži omega6 masne kiseline, i to gamalinolensku (GLA) i linolnu masnu kiselinu, a bogato je omega3 masnim kiselinama, i to alfalinolenskom. Omjer omega6 i omega3 masnih kiselina u ulju konoplje iznosi 3:1. Novija istraživanja uputila su i na sadržaj lignana, biljnih sterola i brojnih drugih biološki aktivnih spojeva u ulju konoplje.
Chia sjemenke.
Na znanstvenoj sceni prije dvadesetak godina pojavile su se i chia sjemenke. Radi se o sjemenkama biljke Salvia hispanica koja potječe iz središnjeg i južnog Meksika i Gvatemale. Na tim područjima sjemenke se melju ili koriste cijele za pripremu hranjivih napitaka i služe kao vrlo zanimljiva namirnica koja je svoj put pronašla i do naših trgovina. Chia je bogat izvor zdravih masti, i to onih nezasićenih. Sadrži omega3 masne kiseline, a osigurava 2530% ulja koje se može ekstrahirati, uglavnom alfalinolenske masne kiseline (ALA). Zbog specifične opne, rizik od užegnuća dragocjenih masti znatno je manji nego kod drugih sjemenki. Također, dobar je izvor antioksidansa, prehrambenih vlakana i aminokiselina. Izvanredan profil antioksidansa čine fitokemikalije poput klorogene kiseline, kavene kiseline te flavonoida miricetina, kvercetina i kampferola.
Stavite li jednu žlicu chia sjemenki u čaši vode, nakon pola sata dočekat će vas sasvim drugačija konzistencija tekućine smjesa se pretvara u gotovo čvrstu želatinu. Svojstvo formiranja gela, osim u kuhinji, pogodno je i za tijelo, jer se u probavnom sustavu tako usporavaju razgradnja ugljikohidrata i nagle oscilacije šećera u krvi što te sjemenke čini posebno korisnima za dijabetičare. I novija istraživanja pokazala su da dodatak chia sjemenki u prehrani pridonosi boljoj regulaciji postprandijalne glikemije.
Autorica: doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing.
klinička nutricionistkinja
www.biobio.hr
Foto: © Picture Partners - Fotolia.com