Mali ugriz, velika prijetnja

Kako se zaštiti od komaraca, krpelja i sličnih nametnika

Mali ugriz, velika prijetnja

„Mali ugriz, velika prijetnja“ – pod tim je sloganom obilježen ovogodišnji Svjetski dan zdravlja koji je posvećen opasnostima od komaraca, krpelja, stjenica i drugih  prijenosnika zaraznih bolesti. Tim povodom upozoreno je i kako je posljednjih deset godina u Hrvatskoj prisutan tigrasti komarac, koji se brzo razmnožava i osvaja nova područja, te je mogući prijenosnik raznih bolesti, kao što je, primjerice, denga  groznica.

Bolesti uzrokovane vektorima

Vektori su organizmi koji prenose patogene i parazite s inficirane osobe ili životinje na drugu osobu, uzrokujući široki spektar ozbiljnih bolesti u ljudskoj populaciji. Iako su uobičajene u tropskim krajevima, globalizacija trgovine i putovanja, te  klimatske promjene, dovele su do toga da su bolesti uzrokovane vektorima sve češće i tamo gdje ih prije gotovo nije bilo. Glavni je cilj provođenja kampanje povećati svjesnost o mogućim prijetnjama vektora i bolestima koje uzrokuju kako bi se potaklo i pojedince i zajednice na poduzimanje aktivnosti sa svrhom postizanja pravovremene zaštite.

Komarci – najpoznatiji prijenosnici bolesti

Polovica svjetske populacije je u opasnosti od bolesti kao što su malarija, denga, žuta groznica, koje prenose vektori (komarci, mušice, krpelji, vodeni puževi). Više od jedne milijarde ljudi se zarazi i više od milijun ljudi umire godišnje od vektorskih bolesti. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, a zahvaljujući provedbi sustavne dezinfekcije i preventivnoga cijepljenja osoba koje često borave u prirodi (poljoprivrednici, šumski radnici, lovci, planinari), vektorske su bolesti pod nadzorom, a stanje je relativno povoljno.

U Hrvatskoj je najučestalija pojavnost lajm borelioze, a broj oboljelih do 2010. je u porastu (492 oboljela u 2010.). U južnom priobalju, u ljeto 2010., po prvi je puta zabilježena denga groznica, inače karakteristična za tropsko i suptropsko područje, prenesena  tigrastim komarcem. Krpeljni meningoencefalitis sustavno se održava na niskoj razini cijepljenjem, dok u slučaju lajm borelioze nema mogućnosti zaštite. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2010. godine bilo je 535 oboljelih od vektorski prenosivih bolesti u Republici Hrvatskoj.

Lajmska bolest

Lajm borelioza ili lajmska bolest je infekcija koja se prenosi krpeljima koji pripadaju nekim vrstama roda Ixodes. Krpelji se inficiraju dok se hrane krvlju domaćina, kao što su miševi, vjeverice i drugi mali kralježnjaci. Rizik od lajmske bolesti veći je kod populacije koja živi u ruralnim područjima, šumama (poljoprivrednici, lovci, sakupljači gljiva i berači bobičastog voća). Većina infekcija javlja se u proljeće, ljeto i ranu jesen.   

Krpeljni meningoencefalitis

S dolaskom toplijih dana kada ljudi sve više borave u prirodi, raste i opasnost od uboda krpelja čija je aktivnost naročito naglašena u proljeće i rano ljeto te u jesen. Krpelji su paraziti koji se hrane krvlju, prvenstveno toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Obitavaju na grančicama i lišću niskog raslinja i grmlja do visine od jednoga metra. U slučaju boravka ili kretanja po ovome terenu, uhvatit će se na odjeću i tražiti pogodno mjesto na tijelu za ubod te sisanje krvi. Većinom su to područja s tankom kožom gdje je krv lako dostupna, tj. noge, struk i genitalna regija, a kod djece i vlasište.

Krpelji na čovjeka mogu prenijeti veći broj zaraznih bolesti. Istraživanja pokazuju da zaraženi krpelj kod uboda tijekom prvih 10 sati samo u malom postotku slučajeva uspijeva zaraziti ubodenu osobu. Zbog toga ga je potrebno u cijelosti što prije odstraniti s površine kože i to pomoću alkoholom dezinficirane pincete laganim povlačenjem bez gnječenja.

Prilikom izvlačenja krpelja potrebno je uhvatiti za gornji dio trupa, tj. što bliže koži, bez njegovog premazivanja i omamljivanja alkoholom, uljem i sl. budući da se time povećava vjerojatnost izlučivanja uzročnika u ubodnu ranicu. Nakon uklanjanja krpelja, ubodno mjesto i ruke treba oprati sapunom i vodom, te posušiti i dezinficirati sredstvom za dezinfekciju. Ako ovo niste sposobni učiniti ili se bojite učiniti sami, javite se što prije svome liječniku.

Pojava simptoma sličnih gripi (vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti), ali i glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, pospanosti, oduzetosti dijelova tijela ili bezbolnih kožnih promjena u obliku crvenila s bljedoćom u sredini, najčešće se javlja 1-3 tjedna nakon uboda krpelja. U slučaju pojave tih simptoma svakako se treba javiti svome liječniku na pregled.

Mjere zaštite

Kako bi se smanjio rizik od uboda krpelja, pa tako i bolesti koje oni prenose, trebalo bi se pridržavati određenih mjera zaštite. Prilikom boravka u prirodi treba izbjegavati provlačenje kroz grmlje. Kod šetanja koristiti se stazama očišćenim od grmlja i visokog raslinja, te izbjegavati ležanje na tlu obraslom gušćim raslinjem. Zbog lakšeg uočavanja krpelja treba nositi odjevne predmete svjetlijih boja, dugih rukava i nogavica uz odgovarajuću obuću. Glavu treba zaštiti kapom ili maramom.

Za vrijeme boravka u prirodi korisno je premazati otkrivene dijelove tijela tvarima koji odbijaju krpelje. Po povratku iz prirode trebalo bi pregledati cijelo tijelo, obraćajući posebnu pažnju na one dijelove gdje je koža tanka – područje iza ušiju, područje prepona, pazuha, pupka, kod male djece i vlasišta. Sve eventualno otkrivene krpelje potrebno je što prije odstraniti, a na takva mjesta sljedećih dana obratiti više pozornosti.

Više o krpeljima pročitajte OVDJE.


(M.G.)