Snovi su zanimljiv medij čijim nam posredstvom duša šalje važne poruke o nama i našem duhovnom putu. Premda se njihove slike često doimaju nelogičnima i neshvatljivima našem umu, one imaju svoju svrhu i uz malo vježbe možemo ih naučiti razumijevati. Štoviše, i svjesno komunicirati s njima.
Snovi kao izvor mudrosti i inspiracije
U tu se svrhu u mnogim drevnim kulturama prakticiralo namjerno izazivanje snova. Stari su Grci i Rimljani u ključnim trenucima svoga života (za teške bolesti ili prilikom donošenja važnih životnih odluka) običavali odlaziti na sveta mjesta kako bi od Boga primili san s uputama o tome kako dalje. Ritualno se sanjanje odvijalo u Asklepijevim odnosno Eskulapovim hramovima koji su bili rasprostranjeni po cijeloj zemlji. Inicijacijskom su snu prethodili višednevni (ili višetjedni) duhovni obredi i pojanje mantri sa svećenicima, post i uzdržavanje od spolnih odnosa, te ritualna kupanja i molitve.
Svjesnom planiranju snova posvećivala se pozornost i u Japanu, gdje su se unutar shintoističkih i budističkih hramova prakticirali slični rituali koji su, ovisno o sanjačevu problemu i svrsi orakla, trajali sedam, dvadeset ili sto dana. Za to je vrijeme dotični noći provodio u glavnoj dvorani, što je moguće bliže glavnom svetištu, gdje je, prema njihovu mišljenju, "stanovalo" božanstvo; obično bi se upravo tu posljednje noći taj dugo žuđeni san i dogodio. Slično je bilo i u drugim krajevima svijeta.
I mnogi su veliki umjetnici i pronalazači u snovima tražili inspiraciju i odgovore na svoja pitanja. "Naučimo se sanjati, gospodo", govorio je kemičar F. A. von Kekule, koji je u snu otkrio model molekularne strukture trimetilbenzola, što je kasnije izazvalo pravu revoluciju u organskoj kemiji. Usnivši san u kojemu se planeti okreću oko sunca, fizičar Niels Bohr osmislio je model atoma. Napoleon je prema porukama iz snova planirao svoje bitke, a Julije Cezar je odluku o prelasku preko Rubikona donio na temelju sna u kojemu je izvršio nasilje nad vlastitom majkom. Snovima su inspirirani i drugi dio Goetheova Fausta, Danteova Božanska komedija, Puccinijeva Madame Butterfly te djela Mozarta, Wagnera, Tolstoja, E. A. Poa, Van Gogha i drugih.
Škotski je književnik Robert Louis Stevenson svoje priče pisao prema sjećanju na slike i događaje iz snova, koji su se svake noći iznova nastavljali tamo gdje bi prethodne stali. Pokušavajući u sebi uglastiti ta dva svieta – onaj u snu i onaj na javi napisao je i svoje najpoznatije djelo Dr. Jekill i Mr. Hyde, o čijem je nastanku zapisao: "Dugo sam pokušavao napisati priču o toj temi. Pokušavao sam pronaći tijelo, vozilo, budući da taj jaki osjećaj čovjekova dvostrukoga postojanja traje koliko i vrijeme i ispunjava um svakog bića koje razmišlja. Dva dana sam razbijao mozak oko sadržaja i druge noći sanjao sam, razdijeljene u dva dijela, onu scenu na prozoru i scenu koja je slijedila nakon nje, u kojoj Hyde, optužen za neki zločin, uzima prah i mijenja se u prisutnosti onih koji ga optužuju..."
Povijest je puna takvih primjera. Onih bezimenih, koji se odnose na promjene i kreativno oblikovanje vlastitog života, još je i više. Drugim riječima, govoreći kroz slike i simbole iz snova i svakom od nas njegova duša svake noći pruža nove prilike za širenje granica vlastita postojanja i njegovo osmišljavanje.
Svatko može naučiti sanjati svjesno
Da bi vam to uspjelo, prije svega trebate donijeti odluku da ćete ostati svjesni tijekom sna. Nekoliko dana uzastopce koncentrirajte se na to da će vam svijest ostati budna. Koncentrirajte se na tu odluku tijekom dana, neposredno prije uspavljivanja i u toku spavanja, kao i svaki put kada se tijekom noći probudite.
Da biste sanjali svjesno, trebate biti potpuno opušteni. Stoga je važno spavati u mirnu i sigurnu prostoru i pripremiti se za san. Za to postoje različiti načini: u tu se svrhu neki ljudi koriste kristalima, neki dubokim disanjem ili meditacijom, neki pak različitim pokretima ili položajima tijela koji stimuliraju snove. Pored toga, kako se u pravilu lucidne snove lakše dobiva nakon više sati sna (između pet i osam sati), važno je osigurati si dovoljno vremena i mira za njih.
Nemojte se obeshrabriti ne uspijete li već nakon prvog pokušaja postati i ostati svjesni tijekom sanjanja. Za to je svakako potrebno neko vrijeme, ali uz određen trud i strpljivost svatko od nas može to postići. Već i kratki trenuci lucidnosti u kojima ste svjesni da sanjate pokazuju da ste na dobrom putu. Vremenom ta stanja mogu postati trajnija. Naučite li se prepoznavati prelucidna stanja ili kratka stanja lucidnosti, bit će vam lakše u potpunosti odsanjati lucidan (svjestan) san.
Nemojte posustati nakon eventualnih početnih neuspjeha. Postoji mnogo načina na koje možete naučiti kontrolirati snove. U tome vam mogu pomoći i svi uobičajeni oblici rada sa sobom. Meditirate li redovito tijekom dana i radite li vježbe koncentracije, poboljšat će se i vaša sposobnost kontrole i planiranja snova. Ustrajte u tome čak i ako ne budete odmah zadovoljni rezultatima. Učenje planiranja i kontroliranja snova dug je proces, kao i svaki pravi, pošteni rad na sebi. Kako i najdulji i najzahtjevniji put počinje prvim korakom, u početku si treba davati manje zadatke, a tek kada njima ovladamo možemo ići dalje. I tako unedogled.
Korisno je svaki put kad se probudite tijekom noći zapisati što ste sanjali i, uspavljujući se ponovno, uvesti se u atmosferu prethodnog sna, zamišljajući da ovoga puta vidite i prepoznajete znakove koji vam pomažu njegov zaplet zaokrenuti u željenom pravcu. I tako sve do jutra. Naime, obično snovi sanjani tijekom jedne noći govore o istoj temi; samo je svaki put osvijetle iz drugog kuta ili pak zahvate na nekoj dubljoj razini. Čak i onda kada se dotična tema u snu prikazuje kroz niz neugodnih slika.
Branka Jakelić
Preuzeto s: www.grombol.com