Ljetni mjeseci donose sa sobom povećanu opasnost od ugriza zmija. To je razdoblje kad trebamo biti posebno oprezni jer nas slojevi odjeće ne štite od ugriza.Iako se proteklih dana javljaju alarmatni napisi o dvostrukom porastu broja zmija u Hrvatskoj ove sezone, stručnjaci odbacuju te medijske napise, te upozoravaju da se slične tvrdne javljaju gotovo svake godine, ali nikada ne počivaju na dokazima. Zmija je životinja koje se ljudi najčešće boje. U Hrvatskoj postoji oko 15 vrsta zmija i samo nekoliko je otrovno.
Tri vrste otrovnica
Kod nas postoje tri vrste zmija otrovnica, to su riđovka, poskok i planinski žutokrug. Prve dvije su znatno češće, a riđovka je najraširenija. Na području Medvednice i uz obalu Jadrana uglavnom živi samo poskok, dok je riđovka česta u šikarama i močvarama Slavonije, te u šumama Gorskog kotara. Najviše je ugriza poskoka i to u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poskok je najveća i najotrovnija zmija u Europi. U svojim žlijezdama ima do 40 mg otrova. Ugriz riđovke uglavnom se može preživjeti čak i bez medicinske intervencije, no ipak se treba javiti najbližem liječniku. Žutokrug je najmanje opasan, posljedice njegova ugriza su slične ubodu pčele, oticanje i lagana temperatura. Riječ je o najmanje otrovnoj zmiji, koja je slična riđovki.
Što raditi ako zmija ugrize?
Treba znati da nisu svi ugrizi zmija jednako opasni. Zmije će ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo, inače bježe od ljudi. Nikako nemojte isisavati otrov, niti stavljati podvez jer otrovi naših zmija djeluju lokalno. Podvez vrijedi jedino kod azijskih zmija koje uzrokuju teške neurološke ispade, objašnjavaju liječnici. Treba otići liječniku i požuriti se ako se pojavi neki od sljedećih simptoma; veliki hematom, oteklina, jaka bol, trnci u čeljusti, dvostruka slika, vjeđe koje padaju, povraćanje, proljev i pad tlaka. Vrlo je važno liječniku doći u roku dva do tri sata.
Ranu od ugriza neotrovne zmije treba isprati vodom, namazati antibiotskom kremom i zamotati. Kod ugriza otrovnice prvo i najvažnije pravilo je umiriti se. Na taj način se usporava rad srca i otrov se tijelom širi sporije. Najbolje je leći na pod i pustiti da rana krvari jer tako iz nje izlazi i otrov. S područja oko rane treba ukloniti odjeću ili nakit jer će tkivo oticati. Do dolaska u bolnicu suzdržite se od pijenja bilo kakve tekućine jer će ubrzati širenje otrova. Ljudi se najčešće uspaniče kad ih zmija ugrize i nisu sigurni o kakvoj vrsti se radi, pa je u takvim situacijama najbolje ponašati se kao da se radi o otrovnici i požuriti liječniku.
Što pokazuje statistika?
Kakvo je zapravo stanje kad je riječ o ugrizima zmija i njihovoj učestalosti u Hrvatskoj? Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govori da je ukupno od 2011. do 2015. u hrvatskim bolnicama i ambulantama hospitalizirano 124 osoba zbog doticaja s otrovnim zmijama, što je oko 25 osoba prosječno na godinu. Najviše doticaja, njih 30, zabilježeno je 2014., a najmanje 15, godine 2012. Četiri petine ugriza dogodilo se tijekom toplih mjeseci, od početka svibnja do kraja kolovoza, uglavnom u svibnju i lipnju. Ugrizi gornjih ekstremiteta iznosili su gotovo 60 posto slučajeva, a ugrizi donjih ekstremiteta oko 40 posto. Od ukupnog broja djece, kod četvrtine su se razvile lokalne komplikacije - najviše krvni mjehurići, a potom otoci mišića.
Kod također četvrtine bolesnika javljaju se opće komplikacije, među kojima najviše komplikacija pareze ili paralize mozgovnih živaca, a potom simptomi šoka. Prema težini trovanja, 9,4 posto djece imalo je vrlo blaga, 35 posto laka, 30,6 srednje teška, a 24,4 posto imalo je teška trovanja. Samo jedno dijete (0,6 posto) preminulo je zbog ugriza zmije izravno za vrat, ističe se u istraživanju.
Svi su bolesnici primili protuotrov koji proizvodi Imunološki zavod u Zagrebu, a reakcija na serum nije bilo. Također, dobili su zaštitu od tetanusa i gotovo svi antibiotike, a velika većina njih također je primila kortikosteroide i antihistaminike.Ukupno petina djece imala je operativne zahvate, svi su se od njih uspješno oporavili.
Pet od petnaest vrsta zmija ugroženo
U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, i svih 15 vrsta je zaštićeno je, te se ne smiju namjerno ozljeđivati, ubijati, uznemirivati, hvatati ili držati u zatočeništvu. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa štiti 13 naših vrsta zmija. Zaštita zmija jedan je od prioriteta na nekim područjima Nacionalne ekološke mreže.
Pet vrsta zmija ugroženo je i zbog toga uvršteno u Crvenu knjigu Hrvatske. To su planinski žutokrug, smičalina, ribarica, zmija sljeparica i crvenkrpica. Razlozi ugroženosti su uništavanje staništa u kojima zmije žive, a do kojeg dolazi zbog urbanizacije i zarastanja travnjaka koji se više ne pasu, ilegalno skupljanje za terariste, onečišćenje okoliša i ubijanje kao posljedica straha od zmija.
Medijska slika koja pojačava strah od zmija dakako je vrlo utjecajna.Unatoč velikom napretku u znanju i osviještenosti o očuvanju prirode, mnogi ljudi i dalje gledaju na zmije kao na nešto čega se treba bojati i što bi bilo najbolje istrijebiti. Nijedna druga skupina životinja nije kroz povijest pretrpjela i preživjela više mučenja i nepotrebnog ubijanja od zmija, a sve zbog neutemeljenih vjerovanja, mitova i straha ljudi od nepoznatoga.Zmije ne love i ne proganjaju ljude. Mužjaci tijekom sezone parenja mogu braniti ženku i prijeteći krenuti prema predatoru, ali najčešće bježe čim zamijete ljude.
Foto: © taviphoto - fotolia