Koja hrana je dobra, a koja loša za štitnjaču?

Osobe koje imaju problema s radom štitnjače, trebale bi pripaziti koju hranu koju smiju, a koju ne smiju konzumirati…

Koja hrana je dobra, a koja loša za štitnjaču?

Štitnjača je jedna od najvažnijih endokrinih žlijezda u ljudskom organizmu i njezino zdravlje vrlo je bitno za pravilno funkcioniranje metaboličkih funkcija. S njezinim poremećajem u radu mogu nastati mnoge komplikacije u organizmu, jer ona upravo regulira proizvodnju energije organizmu.

Jedan od najvećih neprijatelja štitnjače jest stres kojem smo svi izloženi u manjoj ili većoj mjeri. O njezinom zdravlju i normalnom funkcioniranju uvelike ovisi i genetska predispozicija, ali i pravilna, odnosno nepravilna prehrana.

Prehrana je ujedno i jedna od stvari koju možete najlakše kontrolirati. Tako postoji hrana koja štitnjači može pomoći i hrana koja može naštetiti radu štitnjače. Pomognite joj u pravilnom radu.

Pomoć štitnjači

Jodirana sol
U Hrvatskoj se već skoro pola stoljeća u morsku sol dodaje jod, koji je neophodan za proizvodnju hormona štitnjače, što je dovelo do smanjenja pojave gušavosti, kojoj je uzrok bio nedostatka joda u organizmu. I dok se s jedne strane ne preporuča konzumiranje jače zasoljene hrane, s druge strane, tijelu je potrebna sol s dodatkom joda.
Nemojte se bojati zasoliti svoju juhu ili salatu najzdravijom vrstom soli – morskom soli, posebno u ljetnim mjesecima.

Zeleno povrće
Špinat, zelena salata i drugo zeleno lisnato povrće odlični su izvori magnezija, jednog od najvažnijih minerala koji ima veliku ulogu u brojnim tjelesnim procesima, pa tako i u normalnom funkcioniranju štitnjače. Grčevi u mišićima, malaksalost, neobjašnjivo nabijanje srca samo su neki od simptoma nedostatka magnezija u organizmu.

Orašasti plodovi (osim kikirikija)
Indijski oraščići, bademi, koštice od bundeve isto su odlični izvor magnezija. Brazilski oraščići posebno su zdravi za štitnjaču, jer osim što su bogati magnezijem, bogati su selenom i drugim mineralima koji su potrebni za pravilan rad štitnjače. Samo nekoliko brazilskih oraščića dnevno i zadovoljit ćete svoje dnevne potrebe za selenom.

Riba i morski plodovi
Riba, škampi i alge odličan su izvor joda. Kao što smo već istaknuli, jod je potreban štitnjači kako bi se spriječio hipertiorizam, kada štitnjača proizvodi previše hormona koji kontrolira metabolizam. No, ako već imate hipertiorizam, izbjegavanje morske trave.

Loše za štitnjaču

Kelj (kupus, brokula, cvjetača i kelj pupčar)
Kelj se sve češće nalazi na popisu s drugom „super hranom“, no na žalost, nije baš najbolji za štitnjaču. Naime, on može spriječiti da štitnjača dobije dovoljne količine joda. Naravno, ako unosite dovoljno joda sa svakodnevnom prehranom, povremena konzumacija kelja, pa čak i kod osoba koje imaju problema sa štitnjačom, ne bi smjela predstavljati veći problem. Isti efekt mogu imati kupus, brokula, cvjetača i kelj pupčar. Nemojte ih u potpunosti izbaciti iz prehrane, no smanjite konzumaciju na dva do tri puta tjedno - i ne u velikim količinama.

Mlijeko i mahune od soje
Zbog određenih kemijskih sastojaka sojino mlijeko i mahune od soje ili edamame, nisu isto tako preporučljivi za osobe koje imaju problema s funkcijom štitnjače, jer sprečavaju da štitnjača dobije dovoljne količine joda. Osobe koje imaju zdravu štitnjaču isto kao i kod kelja, ne bi smjele imati problema.

Jetra i druge iznutrice
Ako jedete iznutrice kao što su jetra, bubrezi, srca, u organizam ćete unijeti zdravu lipoičnu kiselinu (masna kiselina), no prevelike količine mogu isto omesti štitnjaču u njezinom pravilnom radu, pa čak i utjecati na djelovanje lijekova za regulaciju hormona štitnjače.

Gluten
Gluten je protein koji se nalazi u svim žitaricama i, naravno, u proizvodima koji se rade od žitarica. Kod osoba koje pate od pojačane osjetljivosti na gluten ili pak imaju dijagnosticirani celijakiju, može doći do oštećenja tankog crijeva, a to oštećenje može utjecati na rad štitnjače, te pojavu Hashimotovog sindroma ili hipertireoze.

Foto: Nobilior - Fotolia