Ako nakon što ste popili mlijeko ili pojeli neki mliječni, proizvod osjećate bolove u trbuhu, nadutost, grčeve ili vas muče slične probavne tegobe, najbolje bi bilo da u dogovoru s liječnikom obavite testove za utvrđivanje intolerancije laktoze.
Laktoza i laktaza
Intolerancija laktoze nemogućnost je probave mliječnog šećera laktoze zbog nedostatka enzima laktaze, koji se prirodno nalazi u tankom crijevu. Stvaranje enzima laktaze s godinama se kod nekih ljudi može smanjiti, pa zato ne mogu probaviti mliječni šećer iz mliječnih proizvoda. Kada organizam prestane učinkovito probavljati laktozu, uzimanje mlijeka, mliječnih proizvoda i ostalih proizvoda koji sadrže makar i tragove laktoze može izazvati razne tegobe poput bolova u trbuhu, grčeva, nadutosti, mučnine, što značajno utječe na kvalitetu života.
Gdje sve ima laktoze?
Mlijeko sadrži najviše laktoze, fermentirani mliječni napitci sadrže manju količinu, a najmanje je laktoze u polutvrdim i tvrdim sirevima. Laktoza je osim u mlijeku i u mliječnim proizvodima ujedno sastojak brojnih industrijskih proizvoda. Laktozu tako mogu sadržavati kruh i drugi pekarski proizvodi, kolači i keksi, bomboni, margarin, farmaceutski preparati koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji, gotove smjese za palačinke, kolače i kekse, žitne pahuljice, umaci za salate, naresci, te gotove juhe.
Intolerancija nije alergija
Intoleranciju laktoze treba razlikovati od alergije na mlijeko jer je Intolerancija na laktozu problem probavnog sustava, dok kod alergije na mlijeko reagira imunološki sustav. Mnogi, naime, posumnjaju da su alergični na mlijeko jer simptomi alergije i nepodnošenja laktoze mogu biti slični. Simptomi alergije na hranu javljaju se zbog toga što imunološki sustav potiče stvaranje histamina kako bi zaštitio tijelo od nečeg što ste pojeli ili popili. Neki od simptoma su oticanje usana i jezika, osip, te napadaj astme.
Kod nepodnošenja laktoze nema takvih simptoma nego je riječ o tome da organizam ne može dobro probaviti hranu i to dovodi do reakcije. Razlike je i u tome što alergijske reakcije nastupaju u roku od nekoliko minuta nakon što pojedete hranu koja vam smeta. Simptomi koji se jave nakon više od sat vremena najvjerojatnije ukazuju na intoleranciju laktoze.
Kako otkriti intoleranciju laktoze?
Onima koji imaju probavne tegobe nakon konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda svakako se preporuča napraviti test intolerancije laktoze. Testiranje je važno jer pozitivan rezultat omogućuje uvođenje odgovarajuće prehrane, a ako je rezultat negativan i ona se eliminira kao uzrok probavnih smetnji, problem se može usmjeriti prema drugoj dijagnozi. Postoji više načina testiranja intolerancije na laktozu.
Metode za utvrđivanje intolerancije laktoze, koje mjere sposobnost razgradnje laktoze u crijevima jesu izdisajni test vodika, test s mlijekom, test glukoze u krvi, biopsija tankog crijeva, te molekularne metode. Izdisajni test mjeri količinu vodika u dahu. Naime, neprobavljenu laktozu razgrađuju mikroorganizmi crijeva, pri čemu nastaje vodik koji se apsorbira u crijevima i pojavljuje u krvi i dahu u povećanim koncentracijama. Intolerancija laktoze može se dokazati i testom kiselosti stolice koji se provodi kod djece. Postoje i genetički testovi, kao i mjerenje direktne aktivnosti laktaze s pomoću biopsije tkiva tankog crijeva.
Genetički rizik intolerancije laktoze
Metoda pirosekvenciranja najnovija je metoda za otkrivanje genetičke predispozicije za intoleranciju laktoze. Daje najpouzdanije rezultate, jer otkriva sam uzrok problema, odnosno, genetičku predodređenost zbog koje se simptomi intolerancije javljaju. Tehnologijom pirosekvenciranja nedvojbeno se otkriva postoji li mogućnost za manifestaciju intolerancije ili ne. Otkrivanje genetičke podloge za postojanje intolerancije prije nego se pojave karakteristični simptomi, omogućava da se odgovarajućom prehranom potpuno izbjegne pojava simptoma. Testiranje se provodi analizom DNA iz uzorka brisa sluznice usne šupljine. Postupak uzimanja uzorka u potpunosti je bezbolan i traje 10 – 15 sekundi.
Ima li lijeka, kako si pomoći?
Za intoleranciju na laktozu nema lijeka ili terapije koja je može u potpunosti ukloniti. Pravodobna i dobro postavljena dijagnoza, a zatim i izbacivanje namirnica koje izazivaju preosjetljivost jesu najučinkovitija pomoć za takve osobe. Mnoge osobe zbog osjetljivosti na mliječni šećer laktozu prestaju konzumirati mlijeko, a s time i u organizam unositi prijeko potreban kalcij. No, osobe koje ne podnose mliječni šećer ne moraju se ipak u potpunosti odricati mlijeka, s obzirom na to da je danas dostupno i mlijeko bez laktoze.
Treba voditi brigu da mliječni sir, jogurt i kefir sadrže manje količine laktoze pa se također lakše podnose . Istraživanja pokazuju da većina osoba s intolerancijom laktoze može podnijeti dnevni unos 12 g laktoze (što odgovara jednoj šalici mlijeka) bez pojave simptoma, ali to treba biti raspoređeno tijekom cijelog dana. No, neke osobe ne podnose ni te male količine laktoze.
Ako je intolerancija jako izražena, preporučljivo je potrebu za kalcijem nadoknaditi iz drugih izvora, kao što su tamnozeleno lisnato povrće, orašasto voće ili preko dodataka prehrani. Svakako treba paziti na laktozu u industrijskim proizvodima, što zahtijeva pažljivo čitanje deklaracija. Mnogi proizvodi za koje ne bi očekivali da sadrže laktozu, ipak je sadrže, primjerice, instant-juhe, pekarski proizvodi, gotovi umaci, salame, slatkiši, neki lijekovi.
Foto: © Dave_Pot - fotolia