Kako prebroditi sezonu ambrozije

Kolovoz je doba cvatnje ambrozije na čiju su pelud mnogi preosjetljivi.

Kako prebroditi sezonu ambrozije

Donosimo vam savjete koji vam mogu pomoći ublažiti neugodne simptome alergije. Pelud ambrozije, osim vjetrom, širi se i drugim načinima (npr. na gumama automobila) pa se njezina rasprostranjenost u Europi povećala čak deset puta u posljednjih trideset godina prošloga stoljeća. Smatra se da se područje zahvaćeno amrozijom u Europi širi svake godine za oko 15 km.

Ambrozija je korov, hrvatskog naziva limundžik zbog svojih žutih cvjetova (latinski Ambrosiaelatior ili Ambrosia artemisiifolia). Sjeme ovog agresivnog korova stiglo je Europu krajem 19. stoljeća iz Sjeverne Amerike zajedno sa sjemenom djeteline. Čim nastane, pelud ambrozije odlazi u zrak, a zrnca raznošena vjetrom mogu putovati i do 300 kilometara. Ambrozija najbolje raste na sunčanom i nedovoljno obrađenom zemljištu, uz prometnice te u zapuštenim vrtovima. Svaka biljka proizvede od 60.000 do 150.000 sjemenki koje u zemlji mogu preživjeti više od 30 godina te izdržati čak i smrzavanje. Kako se, osim vjetrom, pelud ovog korova širi i raznim drugim načinima (npr. na gumama automobila) rasprostranjenost u Europi povećala se čak deset puta u posljednjih trideset godina prošloga stoljeća. Smatra se da se područje zahvaćeno ambrozijom u Europi širi svake godine za oko 15 km.

Onečišćenje zraka pogoršava alergije

Preosjetljivost na pelud ambrozije najčešće stvara smetnje u gornjim dišnim putovima (nos i oči – alergijski rinitis), i/ili donjim dišnim putovima (pluća – astma), a moguće su i kožne reakcije na mjestu dodira s biljkom (koprivnjača – urtikatrija) ili reakcije potkožnog tkiva (javlja se otok s deformacijom usnica, naticanjem jezika ili područja oko očiju).
U današnje vrijeme brzog civilizacijskog življenja, s visokim onečišćenjem zraka, pelud je još agresivnija nego ranije jer se oštri djelići dizelskih goriva zalijepe na okrugla zrnca peludi, što im omogućuje brži i lakši prodor u dublje dijelove dišnih sluznica. Zato su alergijske bolesti u urbanim sredinama učestalije i izraženije nego u ruralnim područjima.
Svaka biljka polinira, stvara zrnca polena ili peludi u svrhu razmnožavanja. Sezona polinacije biljaka u našim krajevima počinje već polovinom veljače, kada se javljaju peludi stabala. Krajem ljeta, u kolovozu, aktualne su peludi korova – limundžika (Ambrosiaelatior), divljeg pelina (Artemisia vulgaris), a u mediteranskom području i crkvine (Parietaria).
Zrnce peludi koje dođe u dodir s dišnom sluznicom, u toplom i vlažnom okolišu nabubri, pukne i otpusti se velik broj proteina i enzima, među kojima su brojni alergeni, koji pokrenu alergijsku reakciju. Prag koji izaziva alergijsku reakciju vrlo je nizak; koncentracija peludnih zrnca veća od 20/m3 zraka može izazvati simptome alergije i rinitisa.
Kad posumnjamo na alergijsku senzibilizaciju, treba učiniti dijagnostičku obradu kako bi se ta bolest potvrdila ili otklonila. Osnova dijagnostike alergijskih bolesti jest temeljita anamneza, odnosno razgovor s bolesnikom. U kliničkom pregledu zbog dišnih alergija liječnik analizira simptome, pri čemu je vrlo važno utvrditi ukazuju li simptomi na astmu – danas je poznato da između četvrtine, čak i polovine bolesnika s rinitisom ima neprepoznatu astmu. Rano postavljanje dijagnoze i rano započinjanje liječenja astme važno je za sprečavanje težih oblika bolesti. Nakon postavljanja sumnje na alergijsku bolest slijedi fizikalni pregled bolesnika, a potom i alergološke pretrage. Preosjetljivost se najsigurnije i najjednostavnije dokazuje kožnim alergološkim testom na inhalacijske alergene ubodnom (prick) metodom, a koriste se laboratorijski alergološki testovi in vitro.
Samopomoć se postiže preventivnim mjerama koje u slučaju rinitisa uključuju izbjegavanje alergena i smanjenje izloženosti alergenu.

Smanjenje alergijske preosjetljivosti imunoterapijom

Najbolji način da se promijeni alergijski status organizma jest alergenska imunoterapija (AIT) ili alergijska vakcinacija (ranije hiposenzibilizacija). Riječ je o unošenju alergena na koji je osoba preosjetljiva na drugačiji način (potkožnim injekcijama ili oralnim oblikom), nego što se inače unosi kad nastaje alergijska reakcija (udisanjem). Organizam tada stvara blokirajuća protutijela, a uključuju se i drugi zaštitni mehanizmi, odnosno razvija se tolerancija na alergen. Ona se primjenjuje kad je sklop alergijske preosjetljivosti takav da se može primijeniti, pri čemu je najpovoljnije da je prisutna monosenzibilizacija. To znači da postoji preosjetljivost samo na jednu grupu peludi ili na jedan cjelogodišnji alergen. Najbolji rezultati imunoterapije postižu se kad je riječ o alergiji na polene trava ili na prašinsku grinju, ali i na polene korova i stabala. Nakon provedene imunoterapije, u velike većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju i rjeđe se pojavljuju, a u nekih bolesnika gotovo nestaju te je potrebno znatno manje lijekova za dobru kvalitetu življenja. Učinak ove imunoterapije je dugotrajan, traje više godina i nakon završetka imunoterapije.
Ako primjena preventivnih mjera nije dovoljna, a imunoterapija se ne može primijeniti, provodi se medikamentozno liječenje – antihistaminici i topički kortikosteroidi (uglavnom u obliku nosnih sprejeva).

Mjere samopomoći

  • Peludi će se lakše izbjegavati praćenjem peludnog kalendara koji se objavljuje u raznim medijima i na internetu. To će doprinijeti boljem planiranju aktivnosti na otvorenom. Tijekom dana poželjno je izbjegavati boravak u vanjskom okolišu od kasnih jutarnjih sati do poslijepodne, kad biljke izlučuju najviše peludi. Za obavljanje poslova napolju najbolje je izabrati dan nakon kišice koja svojim sitnim kapima najuspješnije očisti zrak od peludi.
  • Poželjno je nakon povratka kući iz vanjskog okoliša presvući odjeću, istuširati se i oprati kosu jer ćete na taj način najbolje smanjiti koncentraciju peludi kojoj ste izloženi. U vrijeme sezone polinacije nemojte sušiti rublje vani, nego u zatvorenom prostoru ili u sušilici.
  • Tijekom noći zatvorite prozore jer kad nema veće cirkulacije zraka u stanu, već nakon pola sata pelud se slegne na pod.
  • Uvijek je poželjno primjenjivati dobru higijenu nosne sluznice, koja uključuje redovito ispiranje sluznice nosa fiziološkom otopinom ili morskom vodom, a prije izlaska iz kuće u vanjski okoliš poželjno je staviti zaštitnu mast na sluznicu nosa. Na tržištu postoje fini vazelini koji mehanički sprečavaju kontakt peludi i nosne sluznice.
  • Uza sve navedeno, idealno bi bilo otići u drugo klimatsko područje za vrijeme dok su peludi prisutne u našem okolišu. Iako je to često teško izvesti, ipak je poželjno da osobe alergične na pelud korova, pa tako i ambroziju, planiraju kasni godišnji odmor, primjerice, krajem kolovoza.


Više detalja i informacija na temu zdravlja možete promaći ovdje.

Prof. dr. sc. Sanja Popović-Grle
Subspecijalist pulmolog
Pročelnik Zavoda za alergijske i upalne bolesti pluća
Klinika za plućne bolesti Jordanovac
Klinički bolnički centar Zagreb

Image