Hladnoća napada sinuse

Između akutne i kronične upale sinusa samo je jedan korak, a ova druga može biti opasna

Hladnoća napada sinuse

Neka podigne ruku ona koja nije imala u ovo doba godine mrsku prehladu. Ona je muka za sve, no osobito za one koji pate od jedne druge bolesti, što s prvom većom hladnoćom i začepljenim nosom predstavlja pravu neugodnost: sinusitis, odnosno upala sinusa.

Ova se bolest sastoji od upale šupljina kosti lica, izazvane zastojem veće količine sluzi. Zahvaćeni su različiti dijelovi te kosti: kod akutnog čeljusnog sinusitisa bol se javlja u području jagodica, dok se u slučaju čeonog sinusitisa bol osjeća uokolo očiju. Prehlade, rinitisi i rinofaringitisi glavni su uzročnici sinusitisa. No, mogu ga izazvati i alergijski čimbenici i, iako veoma rijetko, upale zuba, gripa, prijelom čeljusti ili kostiju oko očiju. .

Simptomi su karakteristični: riječ je o jakoj boli iznad oka ili obrazima, ispod očiju, koja se pojačava dodirnemo li bolno područje. Drugi simptom je lagano otjecanje sluzi prema grlu . S razvojem upale, koštano tkivo šupljina se inficira, a bol postaje još jača.

Simptome ne valja podcjenjivati. Između akutnog (koji traje kraće od 3 tjedna), najčešćeg sinusitisa, i kroničnog (koji traje najmanje 3 do 8 tjedana, a može se nastaviti tijekom više mjeseci ili čak godina) samo je jedan korak. A ovaj drugi je opasan jer može izazvati infekcije dišnih puteva, te čeone kosti, asimptomatski je i primjećuje se samo kad se reaktivira. To je razlog više da se sinusitis liječi prije nego postane kroničan.

Tko može dobiti sinusitis (faktori rizika)?

Akutni sinusitis vrlo je čest i može ga dobiti svaka odrasla osoba ili dijete s alergijom, prehladom, gripom ili bakterijskom infekcijom gornjih dišnih putova koje stvaraju preduvjete za razvoj ove bolesti. Kroničnom sinusitisu sklone su osobe s različitim, prije navedenim lokalnim i općim čimbenicima rizika.

Uvijek prohodan nos

Najdjelotvornija strategija za prevenciju čeonog sinusitisa je  veoma jednostavna: liječenje prehlade. Bilo kakvu upalu u nosu valja odmah i u potpunosti izliječiti. Nos uvijek mora iti prohodan, a  to se postiže ispuhivanjem sekreta, inhaliranjem i kapanjem odgovarajućih kapi. Prehladu ili rinitis valja liječiti kao i svaku drugu ozbiljnu bolest. A u slučaju alergijskog rinitisa potrebno je primiti injekcije za desenzibilizaciju. Kao terapija će izvrsno poslužiti i inhaliranje slanom vodom i eteričnim uljem (eukaliptus, čajevac, ružmarin, kamilica…).

Čeljusni je sinusitis puno rjeđi. Mogu ga izazvati granulomi ili infekcija usne šupljine. Kako bi se izliječio treba eliminirati uzročnika, odlaskom kod zubara.

Image


Terapija lijekovima

U akutnim slučajevima sinusitisa liječnik će propisati kapi za nos i neku antiupalni lijek. Ako se u brisu nosa pojave bakterije, moraju se liječiti antibioticima. U alergijskim oblicima sinusitisa moguće je da će biti potreban kortizonski tretman.

Prevencija

Najbolji način za zaštititi se od sinusitisa još uvijek je prevencija. Pravodobnim postupcima smanjiti težinu i ponavljanje upala te spriječiti nastanak kroničnog oštećenja sluznice, odnosno razvoj kroničnoga sinusitisa.

Portal Plivazdravlje.hr preporučuje slijedeće:

  • Ovlaživači zraka mogu donijeti olakšanje, posebno ako je sobni zrak u Vašemu domu ugrijan centralnim grijanjem.
  • Klima uređaji pomažu osiguravanju podjednake temperature.
  • Filteri koji se nalaze u uređajima za grijanje ili hlađenje zraka te u klima uređajima pomažu odstranjivanju alergena iz zraka.
  • Izbjegavajte dim cigareta i zadimljene prostorije.
  • Izbjegavajte sve iritanse za koje ste primijetili da kod Vas izazivaju curenje nosa, peckanje očiju ili nadražujući kašalj, a bilo bi dobro da o tome obavijestite svog liječnika.
  • Ako imate neku alergijsku bolest, potrebno ju je primjereno liječiti.
  • Izbjegavajte učestalo konzumiranje alkoholnih pića.
  • Klor u bazenima može iritirati sluznicu nosa i sinusa te se kupanje u bazenu ne preporučuje osobama sklonim sinusitisu.
  • Vrlo je važno što ranije započeti pravilno liječenje prehlade, gripe i svake druge infekcije dišnog sustava. Osobama s povećanim rizikom (starije osobe, djeca, kronični bolesnici) preporučuje se cijepljenje protiv gripe koje se provodi svake godine u jesen. Cijepljenje protiv pneumokoknih bolesti pruža dulju zaštitu i ponovno cijepljenje se preporučuje svakih pet godina. Osobe koje nemaju slezenu odmah trebaju cjepivo protiv pneumokoka.
  • Pravilna prehrana koja uključuje što više voća i povrća povećava otpornost organizma

Foto: David Castillo Dominici