Prava dijagnoza do koje se dolazi raznim postupcima, te nakon razgovora s pacijentom najvažnija je kako bi se ustanovilo o kojoj se alergiji radi, te da bi se odredio najbolji način liječenja. Kod nekih su alergija simptomi koji se javljaju samo u sezoni cvjetanja, kao što su šmrcanje, kihanje, suzne oči, kašalj, pokazatelj da se radi o peludnoj alergiji. Kada su zahvaćeni gornji dišni putovi riječ je o alergijskom rinitisu, a ako s dolaskom proljeća na pelud reagiraju i oči, peckanjem i suzenjem, tada se radi o alergijskom konjuktivitisu. Osim na hranu ili na lijekove, sve je češća i alergija na prašinu i grinje. Posljednjih godina alarmantno raste broj ljudi kod kojih je utvrđena neka vrsta alergije, što se može povezati i s načinom života (pušenje), zagađenošću zraka i okoliša, a važnu ulogu kod pojave alergijskih bolesti ima i nasljedni faktor. Uz vrstu i intenzitet simptoma važno je znati i vrijeme nastanka simptoma i njihov uobičajeni tijek, što može također ukazivati na koje alergene organizam najburnije reagira.
Kožni test (ubodni, prick)
Kako bi se otkrilo na što je osoba alergična, te pravodobno krenulo s liječenjem, primjenjuju se razni dijagnostički postupci. Jedan od najčešćih je kožni alergološki test. To je najlakši i najbrži način testiranja, bezbolan i jednostavan. Kožnim testovima određuje se ima li pacijent u koži protutijela IgE (imunoglobulin E) koja reagiraju na određeni alergen .Kod te se metode kapljice određenih alergena, obično njih desetak, nanose na podlakticu i laganim ubodom iglice unose pod kožu. Na tim iglicama su uzorci sumnjivih alergena, kao što su trava, pelud, a koji se malim ubodom ili kirurškim nožem postave pod kožu i pravilno označe tintom ili bojom. Po reakcijama na koži se već nakon 15-ak minuta vrlo pouzdano određuje tip i intezitet alergije. Kod malo do umjereno osjetljivih pacijenata na neku tvar, pojavit će se samo malo crvenilo ili najviše češanje, dok se kod visoko osjetljivih pacijenata javlja urtikarija. S obzirom na jednostavnu primjenu i brze rezultate, kožni se testovi vrlo često rabe u dijagnostici alergijskih bolesti. Suvremene dijagnostičke smjernice točno određuju odabir pribora, način testiranja i očitavanja testa. Kožno testiranje može se izvesti na različite načine: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch) te test kontaktnim načinom. Uobičajeno mjesto primjene kožnih testova je unutrašnja strana podlaktice, uz iznimku kontaktnih testova koji se izvode na koži leđa.Radi veće sigurnosti, niže cijene i manje lažno pozitivnih nalaza prednost treba dati ubodnom prick testu. Test grebanjem primjenjuje se kod testiranja preosjetljivosti na lijekove. Test kontaktnim načinom služi za dijagnosticiranje preosjetljivosti na različite kontaktne alergene, najčešće metale, formalin, epoksi smole i različite profesionalne alergene.
Utvrditi alergijsku bolest
Postoje i drugi testovi za otkrivanje alergija. To su provokacijski testovi, kod kojih može doći do neželjenih posljedica pa se izvode u specijaliziranim ustanovama, te razni krvni testovi. Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar često je nužno određivanje protutijela E (IgE). Rezultat kožnoga alergološkog testiranja upotpunjuje se nalazom specifičnih IgE protutijela na određeni alergen.
Zbog svoje praktičnosti, točnosti, pouzdanosti i osjetljivosti ti su testovi postali rutinski u dijagnostici alergija. No ,određivanje IgE nije neophodno ako su anamnestički podaci, klinička slika i rezultat kožnog testa sukladni, a odgovor na terapiju primjeren.
(M.G.)