Zašto je matematika u Hrvatskoj takav problem?

Najtraženije instrukcije su upravo iz ovog predmeta

Zašto je matematika u Hrvatskoj takav problem?

Iza nas je ljetni rok državne mature (jesenski slijedi krajem kolovoza) za koju su se mnogi učenici pripremali uzimajući instrukcije iz pojedinih predmeta kako bi ponovili gradivo. Dodatnu poduku općenito traže i srednjoškolci, te studenti prvih godina studija, a najveća je potražnja za instrukcijama upravo krajem školske, odnosno akademske godine. Najtraženije su instrukcije iz matematike, kako u osnovnoj školi, tako i kada su u pitanju srednjoškolci. Cijena jednog školskog sata od 45 minuta iz matematike uglavnom košta 50 kuna. Neki instruktori za puni sat, to jest za 60 minuta matematičke poduke, traže 60 kuna, dok za pripreme za natjecanja i za studente poduku od 60 minuta treba platiti 70 kuna.

Najtraženije su instrukcije iz matematike

Različiti oblici privatnih instrukcija učestala su pojava među hrvatskim učenicima. Najčešće se poseže za dodatnom podukom iz predmeta poput matematike, fizike i kemije odnosno onih koji zahtijevaju kontinuirani rad. Jedno od istraživanja provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da svaki drugi gimnazijalac povremeno ili stalno odlazi na instrukcije. Oni koji koriste instrukcije u 2. razredu gimnazije najčešće pohađaju privatne satove iz matematike, čak njih 77 posto. Po interesu slijede fizika, kemija, te strani jezici, 18 posto. U četvrtom razredu gimnazije smanjuje se postotak učenika koji uzimaju instrukcije iz fizike i kemije, no raste potražnja za instrukcijama iz hrvatskog jezika. Istodobno, postotak učenika koji uzimaju instrukcije iz matematike penje se na čak 87 posto.

Zašto hrvatske učenike muči matematika?

Porazne rezultate iz matematike već nekoliko puta za redom pokazali su hrvatski 15-ogodišnjaci koji su se na ljestvici provjere znanja i vještina učenika iz 65 zemalja svijeta našli na 40. mjestu iz matematičke pismenosti, na 34. mjestu iz prirodoslovlja, a 35. su po čitalačkoj pismenosti. Sličan su rezultat imali i prije tri godine, dok su nešto bolje kotirali na prvom PISA istraživanju 2006. godine. To je najveće međunarodno istraživanje znanja i vještina petnaestogodišnjaka provedeno na uzorku od pola milijuna učenika. Naši srednjoškolci pokazali su ponovno da su najslabiji u matematici, gdje ih trećina nema osnovna znanja. Pri tome polaznici strukovnih škola zaostaju za gimnazijalcima po znanju pune četiri godine školovanja.

Najbolji učenici su kineski!

Prosječni kineski učenik od hrvatskog je bolji za 70 bodova, što je ekvivalent dvije godine školovanja. Prvi na listi među pola milijuna učenika u svijetu su srednjoškolci kineske provincije Šangaj, slijede Singapur i Hong Kong. Naši učenici na međunarodnim PISA testovima pokazuju ispodprosječne rezultate iz matematike, pa tako više od 70 posto srednjoškolaca ima dvojku ili trojku, sve više ih uzima instrukcije, ocjene u srednjim školama slabije su nego u osnovnim, a najviše maturanata pada upravo na matematici, mnogostruko više nego na ostalim predmetima. Zašto je matematika u Hrvatskoj takav problem?

Je li matematika preteška?

Najveći problem s matematikom je taj što se ona mora dobro shvatiti, redovno učiti i vježbati te što ne trpi zaostajanje u gradivu ili preskakanje cjelina. Težina matematike je velikim dijelom u tome što su matematički sadržaji kumulativni, što znači da je usvajanje novog gradiva moguće samo ako je svladana većina prethodnog. Matematika zahtijeva disciplinu i uči da nema napretka bez ozbiljnog rada i posvećenosti.

U obrazovnom sustavu jedan od najvažnijih razloga zašto učenici imaju problema s matematikom je taj što je prije desetak godina smanjena satnica za jedan sat tjedno. Istodobno, količina gradiva koju treba obraditi nije se promijenila. Stručnjaci navode primjer uspješnih i visoko rangiranih europskih zemalja poput Finske, Nizozemske, Velike Britanije, u kojima je izuzetno visok postotak djece uključen u predškolske ustanove, gdje razvijaju tzv. predmatematičke vještine. Istraživanja pokazuju da postoji snažna veza između razine predmatematičkih vještina i kasnijeg školskog uspjeha u matematici.

(M.G.)