Odstranjenje trećeg krajnika spada među najčešće kirurške zahvate kod djece. Je li operacija nužna i u kojoj dobi, te koji su njezini rizici, to su pitanja koja najviše brinu roditelje djece kod koje postoje opravdani razlozi za operaciju, a to su učestale bakterijske infekcije, gnojne angine, te slab sluh i upale uha.
Upala krajnika
Krajnici pomažu pri zaštiti od mikroorganizama, bakterija i virusa, koji mogu izazvati infekciju. Akutne upale krajnika vrlo su česte u mlađe djece, od 2. do 7. godine života, koja su sklona čestim infekcijama, jer nemaju još izgrađen imunosustav. Akutna upala najčešće je virusna upala, ali uzročnik može biti i bakterija. Često je udružena s upalom ždrijela. Simptomi su otežano i bolno gutanje, ponekad opće loše stanje i povišena temperatura. Ako se ne može vanjskim pregledom utvrditi je li o virusnoj ili bakterijskoj upali, može se dodatno napraviti bris ždrijela, te krvna slika.
Kod virusne upale potrebno je mirovanje, uzimanje vitamina, redovito djetetu ukapavati fiziološke kapi ili sprej izotonične otopine u nos, održavati zrak u zatvorenim prostorijama dovoljno vlažnim pogotovo u vrijeme zime kada se on isuši zbog grijanja, a djecu je potrebno svakodnevno voditi u šetnju na čisti zrak uz odgovarajuću odjeću prilagođenu vremenskim prilikama. U slučaju bakterijske upale liječnik će odrediti kao terapiju i antibiotik.
Koje smetnje izaziva treći krajnik?
To su ponajprije otežano i čujno disanje, držanje otvorenih usta i disanje na usta, pogotovo noću tijekom spavanja, povremeno nepravilan ritam disanja, kada mogu biti duže pauze između dva udaha što najčešće dovodi do paničnog buđenja iz sna. Mogu se javiti češće upale srednjeg uha praćene većom ili manjom nagluhošću. Kod češćih upala srednjeg uha koje su počele od samog rođenja, a praćene su stalnom nagluhošću, može doći i do zastoja u razvoju govora. Zbog tegoba uzrokovanih trećim krajnikom može doći do promjena boje glasa, stvara se takozvani nazalni govor. Izaziva i češće upale krajnika, kao i mogućnost češće upale pluća i bronhija.
Kada operacija?
Do tegoba dolazi kada treći krajnik zbog svog povećanja uzrokuje različite promjene u okolnim organima. Simptomi po kojima se može pretpostaviti da kod djeteta postoji uvećan treći krajnik jesu otežano disanje kroz nos, posebice noću uz zvučno disanje kroz usta, hrkanje, loše spavanje i često buđenje. Na mjestu gdje se treći krajnik nalazi jest onaj dio ždrijela koji je povezan uskim kanalom (tzv. Eustahijeva tuba) sa šupljinom srednjeg uha. Bilo koji poremećaj funkcije ovog kanala uzrokuje nedostatno prozračivanje srednjeg uha. Zbog toga sluh kod djeteta slabi.
Otorinolaringološkim pregledom potrebno je utvrditi postoji li uvećanje treće mandule i indikacija za operaciju. To je iznimno važno da bi se spriječio nastanak komplikacija u uhu s utjecajem na sluh i razvoj govora. Kod takve je djece prije odluke o operaciji svakako potrebna obrada sluha koja će pokazati u kolikoj je mjeri oštećen sluh i pomoći u odluci o odstranjenju trećeg krajnika. Osim ovoga, zatvorenost Eustahijeve tube s trećim krajnikom može uzrokovati i učestale upale srednjeg uha i to bakterijskog porijekla. To je svakako jedan od opravdanih razloga za kirurško odstranjenje trećeg krajnika.
Operacija krajnika preporučuje se kada osoba boluje godišnje 5 i više puta unutar 2 godine od gnojne angine. Dodatni kriteriji su povišena temperatura, povećani limfni čvorovi, kvalitetno provedena antibiotska terapija koja nije dala rezultata. Indikacija se postavlja to strožije što je dijete mlađe.
Kada izbjegavati operaciju?
Kirurški će se zahvat izbjegavati kod djece koja imaju neku od bolesti koje usporavaju zgrušavanje krvi, kao što je hemofilija i druge slične nasljedne bolesti. Zahvat je također potrebno odgoditi u slučaju da dijete dobije neku od zaraznih bolesti dišnog sustava kao što su gripa ili prehlada. Postoji mišljenje da nije potrebno učiniti zahvat ako dijete ima česte upale dišnih puteva, a krajnici nisu toliko uvećani da ometaju disanje kroz nos.
Odstraniti ili smanjiti?
Odstranjenje krajnika ili tonzilektomija obavlja se u općoj anesteziji, a kod odraslih iznimno u lokalnoj. Budući da nakon odstranjenja krajnika ostaje rana koja se ne može sašiti, njezino cijeljenje traje otprilike 2 – 3 tjedna nakon operacije. Postoperacijski tijek je bolan, usprkos lijekovima protiv bolova, ali ga djeca nasreću mnogo bolje podnose nego odrasle osobe. U prvim danima nakon operacije treba piti dosta tekućine, a ishrana se bazira na laganoj kašastoj hrani koja uključuje juhe, krumpire, sladoled, banane, jaja i sok od jabuke. Potrebno je mirovanje barem tjedan dana, a povratak svakodnevnim aktivnostima slijedi nakon dva tjedna.
Smanjenje krajnika
Ponekad su dječji krajnici povećani i predstavljaju značajnu smetnju gutanju, disanju i uzimanju hrane, ali nisu upalno promijenjeni. Dakle, oni su mehanički problem dok je njihova funkcija obrambenog organa sačuvana. U tom slučaju odstranjuje se samo jedan dio tkiva krajnika, dok ostatak unutar nepčanih lukova ostaje sačuvan. Ta operacija smanjenja, a ne odstranjenja krajnika, zove se tonzilotomija i obavlja se pomoću lasera. Prednost te operacije je u tome da se čuva tkivo važno za razvoj imunog sustava organizma, kao i u činjenici da je rizik krvarenja nakon te operacija vrlo manji nego kod tonzilektomije. Iz tog razloga postoji preporuka da se kod sve djece mlađe od 6 godina prednost daje tonzilotomiji pred tonzilektomijom.
Foto: © didesign - fotolia