Prema istraživanju stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta čak 75 posto zagrebačkih srednjoškolaca barem se jednom u životu kockalo, a postoji znatan udio onih koji zadovoljavaju kriterije za rizično (20 do 26 posto) i problematično kockanje (8 do 12 posto). Isto tako, gotovo 77 posto hrvatskih srednjoškolaca svakodnevno koristi internet za zabavu, a 37 posto ih igra računalne igrice, pokazuju pak rezultati "Europskog istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama među učenicima“. O ovim se istraživanjima raspravljalo na stručnom skupu o ovisnostima kockanja, klađenja i interneta. Panel rasprava koju je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo pod nazivom "Izazovi novih ovisnosti" održana je kako bi stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti dali kratki pregled situacije na području svog rada, te pružili bolji uvid u razumijevanje uloge pojedinih sektora u borbi protiv izazova novih ovisnosti.
Stalni porast poremećaja navika
Na skupu su stručnjaci upozorili na stalni porast poremećaja navika i nagona uzrokovanih računalnim igricama, igrama na sreću i klađenjem u sportskim kladionicama. Istraživanja pokazuju da je gotovo 67 % odraslih u Hrvatskoj barem jednom u životu igralo neku igru na sreću, te da su muškarci općenito skloniji svim oblicima kockanja i klađenja, osim igranju lutrije, u čemu među spolovima nema razlike.
Među mladićima je najpopularnije klađenje u sportskim kladionicama, a slijede automati za igranje, kasino, te kartanje za novac. Istraživanje HZJZ-a i Ministarstva zdravstva pokazalo je da se 55,5 % studenata prve godine sveučilišnih studija u Zagrebu kocka i kladi. Rizično i problematično kocka se i kladi 9,5 % studenata, a muški spol je najjači čimbenik povezanosti rizičnog i problematičnog kockanja i klađenja.
I oko 75 posto zagrebačkih srednjoškolaca izjavilo je da se barem jednom u životu kockalo. Dvadesetak posto ocijenjeno ih je kao “rizični”, a 10-ak posto kao “problematični” ovisnici.
Sve više onih koji traže pomoć
Velik broj osoba u Hrvatskoj ovisan je o kockanju i o internetu, no, društvo i obitelj najčešće ne prepoznaju poremećaj. Ovisnici ulaze u velike dugove, a u javnosti svoju bolest predstavljaju samo kao zabavu ili lošu naviku. Smetnje radi kojih osobe traže pomoć najčešće zadovoljavaju i kriterije ovisnosti: novi obrazac ponašanja dobiva veću važnost od obrazaca ponašanja koji su ranije bili u prvom planu, otežana je kontrola nad ovisničkim ponašanjem, prisutni su apstinencijski sindrom i žudnja kad je osoba udaljena od sredstva ovisnosti, razvija se tolerancija (poduzimanje aktivnosti sve jačeg podražajnog potencijala), zanemaruju druga zadovoljstva i interesi, nastavlja se s ovisničkim ponašanjem unatoč jasnim posljedicama na tjelesnom, psihičkom, financijskom ili socijalnom planu.
Da se broj osoba koje traže pomoć povećava, istaknuli su panelisti okruglog stola doc. dr. sc. Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju Vrapče, Željko Petković, ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, Đurđica Petran iz Centra za socijalnu skrb Zagreb, Tomislav Đidara. iz Ministarstva zdravlja, Vesna Ivasović, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Neven Ricijaš, pročelnik Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko–rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti sa savjetovalištem pri HZJZ, te Jure Grlić iz Udruge liječenih kockara „Vrijeme je da se krene“.
Gdje potražiti pomoć
Ovisnici kao i njihove obitelji mogu se obratiti bilo kojoj psihijatrijskoj instituciji, domovima zdravlja i bolnicama. Najbolje je da to učine na Klinici za ovisnosti u Vinogradskoj i Zavodu za liječenje ovisnosti na Klinici za psihijatriju u Vrapču. Najteže ovisnike o kockanju na Vrapču hospitaliziraju, liječe ih i u dnevnim bolnicama i psihoterapijskim grupama, ovisno o potrebama i kliničkim stanjima. Ovisnost o kockanju je 1980. priznata kao patološki poremećaj kontrole poriva.
Statistike pokazuju da muškarci počinju ranije kockati, ali češće kockaju u društvu. Iako je najčešće riječ o osobama koje nisu bile povezane s kriminalom, zbog nove ovisnosti u 80 posto slučajeva postaju kriminalci koji pljačkaju da bi se mogli nastaviti kockati. Sve je više u Hrvatskoj i ovisnika o internetu.Oni najčešće ne prepoznaju to kao problem iako pate od raznih simptoma, kao što su preokupiranost internetom, gubitak uvida u protok vremena, izolacija od obitelji i društva, te nemogućnost razdvajanja stvarnog i virtualnog svijeta.
Foto: © vectorfusionart- fotolia