Kako prepoznati ima li i kakvih zaostajanja u razvoju govora kod djeteta? Kada potražiti stručnu pomoć te na koje načine roditelji mogu sami poticati komunikacijski, jezični i govorni razvoj djeteta? Što je primjereno kojoj dobi i kako sami možete provjeriti razvija li se uredno djetetov govor? To su dvojbe koje muče mnoge roditelje predškolske djece. Za čitateljice portala Žena.hr stručne savjete i objašnjenja o toj temi doznali smo kod profesorice logoped Renate Kožul, iz zagrebačkog Logopedskog centra "Logos".
„Nakon što je dijete počelo progovarati prve riječi ,na veselje roditelja ono svakim novim danom usvaja nove riječi. Bez obzira je li dijete prvo progovorilo „mama“ ili „tata“, imenovanje važnih osoba u djetetovom životu čini početak lingvističke faze razvoja govora. Nakon pojave prvih riječi djeca brzo počinju povezivati riječi u rečenice i u relativno kratkom periodu (do treće godine) ovladavaju osnovama materinjeg jezika te njihov govor postaje razumljiv i širem krugu ljudi. Iako se u različitoj literaturi navodi kako zapravo u procesu komunikacije svega 7 posto čine riječi, one ipak imaju presudnu ulogu u prijenosu informacija. Uzajamna komunikacija i razumijevanje dječjih potreba tj. njihovo zadovoljavanje kao i sam proces komunikacije podjednako vesele i djecu i roditelje. Roditelji obično uspoređuju govor svog djeteta s govorom djece iz bliže okoline i tako zapravo postaju prvi dijagnostičari ukoliko posumnjaju da se govor ne odvija tempom kojim bi trebao.“
Kada se zapravo može govoriti o kašnjenju govora i što ga uzrokuje?
„Svako je dijete jedinstveno i razvija se individualnim tempom. U nekim periodima se može činiti kako govor stagnira, međutim uzrok tome može biti intenzivniji razvoj nekih drugih razvojnih područja kao što su npr. motorika ili spoznaja. U nastavku navodimo obrazac razvoja govora koji se odnosi na prosječne uzraste kada bi većina djece trebala ovladati navedenim vještinama. Neka djeca ne savladaju sve vještine dok ne dosegnu gornju granicu dobne kategorije. Ako vaše dijete nije savladalo jednu od navedenih vještina, to ne mora nužno značiti odstupanje od urednog razvoja govora. Ukoliko razvoj govora značajno odstupa od onoga navedenog u obrascu, potražite savjet stručnjaka – logopeda koji će vas savjetovati i uputiti u daljnje postupke.
Kod svojeg dvogodišnjaka možete provjeriti:
- Koristi li u govoru više od 10 riječi (ne moraju biti iz govora okoline)
- Može li pokazati dijelove na lutki (3-5) kada to od njega tražite - npr.”gdje je nos?”, “ pokaži bebinu ruku!”
- Oponaša li glasanje barem jedne životinje ili vozila ( npr.” Kako ide auto?”; “ A koka?”i sl.). Pretpostavlja se naravno da smo ga učili kroz igru oponašati različita glasanja
- Pokazuje li sliku koju imenujemo iz poznatih slikovnica (npr.” Gdje je medo?)
- Koristi li u govoru negaciju (npr. kad nečega nema ili nešto ne želi, dijete govori “nema”, “ne”, “neće”)
- Povezuje li dvije riječi u rečenicu
Ukoliko vaše dijete od dvije godine ne govori ili izgovara tek nekoliko loše artikuliranih riječi, obratite pažnju na razumijevanje govora osoba koje ga okružuju. Ono će izostati ukoliko postoje smetnje sluha, usporeni kognitivni razvoj ili neurološke smetnje. Razumije li dijete veći broj jednostavnih verbalnih naloga ( “daj mi žlicu”, “odnesi kocku u kutiju”, “pokaži gdje je mama”) pokazuje li dijelove tijela kada se to od njega traži, tada vjerojatno nema teškoća u recepciji govora i ekpresivna strana govora će se uskoro razviti.
Kod trogodišnjeg djeteta možete provjeriti:
- imenuje li nekoliko desetaka predmeta (bića) iz najbliže okoline
- imenuje li radnju na slikama
- ponavlja li za vama dvije srednje duge riječi (ili broja); npr. jak – kosa, nula – pet. Dijete ne mora znati značenje tih riječi niti ih ispravno izgovoriti.
- imenuje li jednu boju
- koristi li dvočlane i tročlane iskaze u govoru (kombinacije 2 ili 3 riječi)
Svako odstupanje od ovih normi ne mora značiti patologiju. Ukoliko primjetite da vaše dijete jače odstupa od navedenog, svakako potražite savjet logopeda. Na taj način možete otkloniti sumnje vezane uz govor vašeg djeteta i dobiti potrebne savjete za poticanje govorno-jezičnog razvoja ukoliko je potrebno“, ističe prof. logoped Renata Kožul.
(M.G.)