Ako ste trudnica, vjerojatno vas zaokupljaju neka od sljedećih pitanja: Kakav porod želim? Koji je izbor dobar za mene? Kad trebam krenuti u rodilište? Koliko će me boljeti? Kako ću podnijeti bol? Što trebam ponijeti u rodilište? Koliko je važna osoba za podršku? Hoću li znati dojiti svoju bebu? To su pitanja na koja trudnici i budućoj majci najbolji odgovor može dati vješta i obrazovana primalja, koja ima vrlo važnu ulogu u pružanju potpore majkama za vrijeme i neposredno poslije poroda sudjelovanjem u vođenju poroda te poslije poroda svojim stručnim savjetima o postpartalnoj njezi i važnosti dojenja za fizički i emocionalni razvoj djece.
Primalja bi trebala biti u rađaonici uz ženu cijelo vrijeme, no nažalost sustav „jedna primalja – jedna rodilja” nije izvediv u sadašnjim hrvatskim uvjetima. Primaljstvo je jedna od ključnih poluga u promicanju podizanja kvalitete uvjeta u kojima novi život dolazi na svijet, na što podsjećaju i institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije te Ujedinjenih naroda. Za sve te teme, koje će zasigurno privući pozornost čitateljica portala Žena.hr, sugovornica nam je Barbara Finderle, predsjednica Hrvatske komore primalja.
Ima li Hrvatska dovoljno primalja?
U Hrvatskoj ima 2 500 primalja. Oko pololovice toga broja jesu primalje koje rade s trudnicama i rodiljama.U Hrvatskoj godišnje rodi preko 40 tisuća žena. Standard Svjetske zdravstvene organizacije je da na 7 trudnih žena ide 1 primalja. Idealno bi bilo da je to skrb jedan na jedan koji je zlatni standard i koji ćemo teško postići. U Hrvatskoj trenutno treba oko 5 700 primalja koje bi samo skrbile o trudnim ženama. Posao primalje je raditi i sa ženama koje planiraju obitelj, ginekološkim pacijenticama, ali i u patronažnoj službi i s novorođenčadi.
Je li kod nas dovoljno prepoznata važnost primalja koje su uz trudnicu prije, tijekom i poslije porođaja, prve prime bebu i predaju je majci...?
Važnost primalja u javnosti sve je više prepoznata. U Komori primalja dugo već radimo na toj prepoznatljivosti. U skladu s time izdali smo i priručnik „Moja trudnoća“ koji su napisale primalje iz raznih dijelova Hrvatske i koji je namijenjen ženama koje planiraju trudnoću ili su trudne, te ženama nakon poroda, ali i njihovim obiteljima.
Koliko je važna uloga i pomoć primalje majci kod dojenja?
Uloga je primalja kod naglašavanja važnosti dojenja neprocjenjiva. Primalja će prva staviti dijete nakon porođaja majci „kožu na kožu“ i koja će joj pomoći oko prvog dojenja. Taj prvi „zlatni sat“ od velike je važnosti za nastavak dojenja, ali i za prikladan „bonding“ majke i djeteta. Primalje pomažu majkama na odjelu nakon porođaja, ali primalje bi trebale raditi i u patronaži s rodiljama. Sve više primalja završava i posebnu edukaciju kao savjetnice za dojenje, jer je to edukacija koja se mijenja kroz vrijeme i neophodno ju je stalno obnavljati kako bi se ženama pružio maksimum.
Je li uz manjak primalja, problem i u njihovu prikladnom školovanju, posebno onome visokoobrazovnome?
U Hrvatskoj postoji studij primaljstva u Rijeci i u Splitu. No, još uvijek je većina primalja na razini srednjeg obrazovanja koje Europska unija nije prepoznala kao odgovarajuće. To su sve žene koje su s godinama rada skupile neprocjenjivo iskustvo i znanje i od kojih mlade kolegice primalje mogu mnogo naučiti. Danas je temeljeno obrazovanje za primalju studij primaljstva i s vremenom bi prema preporukama EU to trebalo postati jedino obrazovanje za primalje.
Što je sa studijem primaljstva u Zagrebu? Hoće li biti uskoro otvoren i u glavnome gradu?
Već dugo vremena pregovaramo s Medicinskim fakultetom u Zagrebu, ali i sa drugim institucijama koje bi mogle pokrenuti studij i u glavnome gradu. Nažalost, do danas se isti nije otvorio.
Kako se uopće postaje primalja, koju školu treba završiti, koliko traje?
Primalja mora završiti studij primaljstva u trajanju od 3 godine.
Kako primalje gledaju na porod kod kuće? Odobravaju li ga ili smatraju da kod nas još nema uvjeta za to?
Kao i svugdje, postoje žene koje žele kućni porod i one koje ne žele. Tako postoje primalje koje to žele raditi i one koje se tome jako protive i smatraju da je kućni porođaj opasan i riskantan. No, kućni porođaj u Hrvatskoj nije do kraja zakonski reguliran i primalje u Hrvatskoj nemaju licencu za takvu vrstu skrbi.
„Obitelj po obitelj, primalje mijenjaju svijet!“, To je bio moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana primalja, a osimislila ga je Svjetska organizacija primalja (ICM) čiji je član i Hrvatska komora primalja. Što obrađuje priručnik koji ste izdali u povodom Međunarodnog dana primalja? Koje teme ponajviše zanimaju trudnice i rodilje?
Hrvatska komora primalja izdala je prvi priručnik za primalje koji je tematski pokrio razdoblje prije začeća, trudnoću i porođaj - i sve to iz kuta žena koje su sudjelovale i nadzirale na tisuće poroda i daju jedinstveni prikaz cjelokupnog procesa dolaska novog života na svijet. Iako su knjige za primanje česte u svijetu, ovo je prva takva knjiga u regiji i postoji veliki interes za nju.
U zadnje vrijeme postalo je očito da je na hrvatskom tržištu potrebna knjiga ovakve tematike koja nije samo prijevod kod kojeg u većini slučajeva postoji prilični kulturološki odmak. Hrvatske autorice i njihovo veliko iskustvo glavni su aduti ove knjige na hrvatskom tržištu. Knjiga je koncipirana za buduće majke i njihove obitelji i bavi se modernim temama bez pretjerane uporabe medicinske terminologije. Primalje su sve prisutnije na medijskoj sceni kao promotorice zdrave trudnoće i prirodnog porođaja. Prema stavu Svjetske zdravstvene organizacije; zdravlje i majke i djeteta, u fizičkom i psihičkom segmentu, značajno je bolje nakon provođenja primaljske skrbi. Primalje, osnivanjem komore u Republici Hrvatskoj, dobivaju sve važniju ulogu i ovom knjigom daju još jedan veliki doprinos promociji zdravog, fiziološkog poroda, trudnoće i puerperija.
Koji su ciljevi Komore?
Hrvatska komora primalja osnovana je s vizijom postizanja neovisnog primaljstva u Republici Hrvatskoj. Hrvatska komora primalja štiti prava i interese primalja, promiče identitet i dostojanstvo struke te razvija primaljstvo kroz unaprjeđenje obrazovanja i zakonodavstva. Strateški ciljevi komore su: sustavno informiranje, educiranje, osnaživanje i povezivanje primalja; jačanje komore kao relevantnog aktera kroz promoviranje rada Komore te prava i interesa primalja; poticanje usklađivanja i unaprjeđenja zakonodavnog okruženja o primaljstvu s drugim Zakonima RH i zakonodavstvom Europske unije, poticanje razvoja odgovarajućeg sustava obrazovanja u primaljstvu, te jačanje institucionalnih i financijskih kapaciteta Komore.
Hrvatska komora primalja organizira i edukativne radionice za trudnice. Gdje se održavaju, koja pitanja najviše „muče“ buduće majke kad je u pitanju porod, oporavak, dojenje? Kakav je interes za radionice?
U jednom smo periodu održavali tečajeve za trudnice. No, kako nije bilo interesa od nadležnih institucija da omoguće obiteljima da tečaj za njih bude besplatan, odustali smo od organiziranja istih u ovome trenutku. Postoji cijeli niz tečajeva za trudnice, međutim, jedino primaljama u njihovom zakonu i direktivi EU stoji da iste trebaju educirati žene u ovom periodu. Stoga su primalje posebno educirane upravo za tu ulogu.Šteta je, ipak, da primalje u stvarnosti rijetko to rade neovisno.
(M.G.)