Bebe su najbolji pokazatelji koliko promjena nam se događa u životu te kako na njih reagiraju mozak i tijelo. Nevjerojatni su trenuci za svakog roditelja kada se počnu „paliti“ nove funkcije u tijelu, kada beba odjednom može nešto činiti što do tada nikad prije nije. Iako većinu roditelja oduševljavaju nove mogućnosti beba, kako beba raste, tako postaje sve zahtjevnije za roditelje da zadovolje bebine emocionalne potrebe, a da pri tome budu svjesni vlastitih. Uslijed svih izraženih emocionalnih potreba, roditelji i djeca često dolaze u konfliktne situacije. Te konfliktne situacije mogu stvoriti naše nesvjesne obrasce kako se osjećamo, ponašamo i što mislimo o sebi, drugima i svijetu koji nas okružuje te ih koristiti tijekom cijelog života.
Prema teoriji transakcijske analize, psihoterapijske škole koju je utemeljio psihijatar Eric Berne, „pisanje“ našeg nesvjesnog životnog plana ili skripta počinje po rođenju bebe. Berne opisuje skript kao životni plan temeljen na odlukama donešenim u djetinjstvu, osnaženim od roditelja, opravdanog iskustvom koji kulminira u odabranim situacijama (Berne, 1972., prema Erskine, 2009). Do sedme godine djetetovog života, napisani su glavni dijelovi priče. Kao i svaka druga priča, i skript ima svoj početak, sredinu i kraj.
To je priča o kontaktu i poteškoćama u kontaktu između djeteta i njegove okoline (Erskine i Moursund, 1998.). Poteškoće u kontaktu nastaju kada okolina neadekvatno reagira na djetetove potrebe, odnosno kada ih ne zadovoljava. Budući da nezadovoljene potrebe stvaraju tenzije u djetetu i predstavljaju stres za njega, ono pronalazi umjetno rješenje. Na osnovi tog iskustva, dijete donosi određene odluke i zaključke koji se u tom trenutku čine najboljom strategijom za preživljavanje. Uz to, na djetetove skriptne odluke utječu njegovi, najčešće, vrlo intenzivni osjećaji (Stewart i Joines, 1987). Roditelji i druge važne figure u djetetovom životu ne mogu odrediti djetetove skriptne odluke, ali imaju veliki utjecaj na njih putem verbalnih i neverbalnih poruka. Roditeljske poruke najčešće sadrže informacije o tome kako se dijete treba osjećati, što treba činiti i kakvo je dijete kao osoba. Te poruke čine temelj djetetovih zaključaka o sebi, drugima i životu. Skript postaje samozaštitni plan osobe, odnosno fiksirana serija obrana koja onemogućuje da osjećaji i nezadovoljene potrebe iz djetinjstva isplivaju na površinu i postanu svjesni (Erskine i Moursund, 1998).
Četiri funkcije skripta
Nakon sedme godine, skript se dopunjuje i potvrđuje poput samoispunjavajućeg proročanstva. Stvarnost se doživljava kroz osobni referentni okvir koji potvrđuje i opravdava djetetov skript. Potvrđivanje skriptnih vjerovanja omogućuje osobi da njezine stvarne potrebe i osjećaji ostanu potisnuti te pružaju osjećaj predvidljivosti u životu i odnosima s drugim ljudima. Osoba ima osjećaj iluzorne sigurnosti, no ona ne može biti spontana, fleksibilna i autonomna jer nema razvijene sposobnosti da rješava probleme u situacijama "ovdje i sada" i povezivat se s drugim ljudima na funkcionalan način. Umjesto toga, osoba se ponaša u skladu s nesvjesnim obrascima ponovljenim mnogo puta tijekom života vjerujući da je to jedini obrazac ponašanja koji je ispravan za nju i/ili koji je ona sposobna koristiti.
Skript ima četiri funkcije: predvidljivost, identitet, dosljednost i stabilnost (Erskine, Moursund i Trautmann, 1999., prema Moursund i Erskine, 2004). Znajući što možemo očekivati u određenom trenutku i kako se trebamo ponašati da bismo ispunili očekivanja, skript čini život predvidljivim. Premda se osobi ne sviđaju skriptni osjećaji, vjerovanja, njezine reakcije i reakcije drugih, osjeća da to može podnijeti. Nadalje, skript definira značenje individualnog selfa, odnosno same osobe u svijetu, odgovara na pitanje tko je i održava predvidljivost kakva je u različitim situacijama. Budući da skript organizira naše doživljaje u sheme, obrasce s značenjem, na taj način, iskustvo ima smisla za osobu. Njen svijet ima predodređenu strukturu što zauzvrat podržava predvidljivost i održava njen identitet u nepoznatim situacijama koje izazivaju anksioznost i nesigurnost. I naposljetku, skriptni obrasci pružaju osjećaj stabilnosti i psihičkog zdravlja što omogućava dosljednost, predvidljivost i identitet u konzistetnom i predvidljivom svijetu (Moursund i Erskine, 2004).
Premda je skript nesvjestan, odrasla osoba može doći u kontakt sa svojim skriptnim vjerovanjima putem snova i fantazija, ali i radom na sebi, odnosno psihoterapijom. Osoba može postati autonomna, spontana i svjesna u trenucima kada kreće starim životnim obrascima te u tim trenucima može izabrati za sebe drugi put, još neistražen, ali svoj životni put koji donosi jedinstvenost, slobodu i vedrinu duha.
Autorica: Tatjana Gjurković, psiholog, psihoterapeut
www.centarproventus.hr
Foto: Cali2Okie (April) / Foter.com / CC BY-NC-ND
Literatura:
Erskine, R. (2009). Life Scripts and Attachment Patterns: Theoretical Integration and Therapeutic Involvement. Transactional Analysis Journal, 39, 207-218.
Erskine, R. i Moursund, J. (1998). Integrative psychotherapy in action. Highland, NY: The Gestalt Journal Press, Inc.
Moursund, J. i Erskine, R. (2004). Integrative psychotherapy; The art and science of relationship. Pacific Grove, CA: Thomson Learning, Inc.
Stewart, I. i Joines, V. (1987). TA Today; A new introduction to Transactional Analysis.Nottingham: Russell Press Ltd.