Medicinski potpomognuta oplodnja

Uzroci neplodnosti su različiti, a zapravo je češće problem kod muškaraca

Medicinski potpomognuta oplodnja

Mogućnosti kontracepcije (spriječavanja začeća hormonski, mehanički) koje se danas pružaju u partnerstvu kao i načini razmišljanja, predodžbi o ispunjenju života, naročito kod žena, vode svjesnom odgađanju trudnoće. Karijera, stvaranje materijalne baze koja osigurava budućnost, potiskuje i odgađa želju za majčinstvom. Nerijetko se događa da je tada za trudnoću potrebno više vremena i strpljenja.

O medicinski potpomognutoj oplodnji razgovarali smo s Tatjanom i Alfredom Kniewald, vodećim stručnjacima na području humane reprodukcije u svijetu.

Što je medicinski potpomognuta oplodnja ?

Alfred objašnjava: „Kad žena ne može spontano zatrudnjeti, treba pomoć ginekologa i biologa. Medicinski potpomognuta oplodnja je jedna zaobilaznica. S tim da je sve što radimo čista mehanika. Manipulacija je kad radite ICSI kad morate odabrati spermij po svom uvjerenju i probiti opnu jajne stanice te ga inicirati u jajnu stanicu. Ali da li će se jajna stanica oploditi i dalje dijeliti ne ovisi o vama. Ovisi o samoj jajnoj stanici, o spermiju, o njihovoj interakciji, o fiziologiji jajne stanice, gameta. Dakle nisu biolozi ti koji određuju da li će biti oplodnje ili neće. Oni su samo mehanička zaobilaznica koja potpomaže ovaj proces.“
„Ljudi često koriste termin umjetna oplodnja, no u tome nema ničeg umjetnog. Protiv tog termina stručnjaci se bore već dugo jer poslije toga nemate umjetno dijete i prirodno dijete“ kaže Tatjana Kniewald.

Tijek obrade pacijenta

„Prvo se radi anamneza oba bračna partnera, kod muškarca spermiogram, a kod pacijentice, njen hormonalni status, prohodnost jajovoda. Po tome se onda može predložiti metoda, s time da biolog i liječnik samo predlažu, a ne određuju metodu. Oni su dužni sve ljudima objasniti, a na njima samima je da odluče da li to žele ili ne. Kad se o oplodnji raspituju žene sa četrdeset ili više godina treba im reći da je uspješnost od 1-5%, ali i to je nekakva šansa. Ako ne probaju nemaju niti taj postotak. Ali to je sve samo statistika. Svaki od nas je jedinstveno biće.“, kaže Tatjana.

Metode potpomognute oplodnje

1. Planirani spolni odnosi u hormonski, lagano stimuliranim ciklusima, najčešće izazivaju stres i opterećuju psihoseksulani odnos para. Ne preporučaju se.

2. IUI – intrauterina inseminacija i ITI - intratubarna inseminacija
Preduvjet je barem jedan prohodan i funkcionalan jajovod, sređen hormonski status žene i donekle zadovoljavajući nalaz sperme partnera. CC (Clomiphen citrat) laganom stimulacijom jajnika, potiče na rast više od jednog folikula po ciklusu. Sazrijevanjem dva do tri folikula, povećana je uspješnost po ciklusu. Vrijeme ovulacije kontrolirano se prati i inducira hCG injekcijom. Iz obrađenog ejakulata partnera, pročišćene, dobro pokretne i na mali volumen koncentrirane spermatozoide; ginekolog finim kateterom unosi u maternicu (IUI) ili direktno u jajovode (ITI). Ne preporuča se više od šest tako stimuliranih ciklusa.

3. In Vitro Fertilizacija ili ekstra korporalna oplodnja ili „umjetna oplodnja“ u svijetu se rutinski primjenjuje od 1978. godine.
Kod In Vitro Fertilizacije od prednosti je pacijenticu stimulirati hormonalno da ima više jajnih stanica  zbog toga jer oko 40% ženskih jajnih stanice nije dobro. Hormonalna stimulacija se može napraviti na 10-tak različitih načina. Vađenje jajnih stanica je vrlo jednostavno, vaginalnim putem. To se radi pod laganom narkozom tako da pacijentica ne treba trpiti nepotrebne boli. Oplodnja se vrši u laboratoriju. I prema razvoju stanica vrši se povratak stanica od 3. do 5. dana nakon vađenja. 

Prednost je te elegantne metode transparentnost uvid u događanja između jajne stanice i spermatozoida. Pritom možemo sa sigurnošću utvrditi oplodnju i diobu, što nam je navedenim metodama (pod 1. i 2.) uskraćeno.

4.  ICSI - Intra Cytoplasmatic Sperm Injection
Mehanička metoda u asistiranoj humanoj reprodukciji kojom tehnički izvrsno izvježbani biolog simulira spontani proces penetracije spermatozoida u jajnu stanicu.

Jajne stanice podliježu dodatnoj pripremi. Budući da samo u zrele jajne stanice ima smisla injiciranje spermatozoida potrebno ih je „ogoljeti“ (denudirati) kako bi optički utvrdili njihov status.

Da li je postupak bolan?
„To je individualna stvar.  U postupku hormonalne stimulacije u ženinu tijelu se dešavaju hormonalne promjene, može postati malo nemirna, može postati nervozna, ali one su toga svjesne. Prilikom same punkcije, pacijentica dobije laganu narkozu, da ništa ne osjeti, “ objašnjava Tatjana. „Znate kad može biti bolno“, kaže Alfred, „kad se žena probudi iz narkoze, a jajnici su joj bili položeni iza maternice. Tad joj morate pritiskati trbuh, da ginekolog može doći do folikula da ga ispunktira, no ona to ne osjeti jer je u narkozi. Zbog toga kad se probudi može osjetiti bol, koja nakon nekoliko trenutaka prestane. Ali inače ne.“

ET – embrio transfer
Ako je izvantjelesnom oplodnjom ili ICSI metodom stvoren zametak, onda će taj zametak biti unesen u šupljinu maternice. Povrat ranih embrija u maternicu izuzetno je osjetljiv proces. Zahtijeva dobru uigranost ginekologa i biologa, koja se očituje u smirenosti, iskustvu i ugodnoj, opuštajućoj atmosferi. Maksimalni broj ranih embrija koji se vraćaju potencijalnoj majci je tri.

KRYO – duboko zamrzavanje
Ukoliko, kao rezultat postupka izvantjelesne oplodnje, nastane više od tri embrija, postoji mogućnost da taj višak embrija bude sačuvan za buduću upotrebu postupkom kontroliranog zamrzavanja i odmrzavanja. Osim embrija zamrznuti se mogu jajne stanice i sperma. Ovo je posebno važno za mlade ljude čiji su reproduktivni organi opterećeni karcinomom ili kod ljudi koji boluju od paraplegije.

Početak trudnoće

„Poslije oplodnje, kad nas pacijentica napušta onda svima rastumačimo da dolaze dva jako napeta tjedna. Prvi tjedan je jednostavan, drugi više nije zbog iščekivanja. Paru morate rastumačiti što ih očekuje. Ima smjernica koje morate dati pacijentima, ali nema generalni recept za sve. Mi našim pacijenticama savjetujemo više mirovanja“, kaže Tatjana Kniewald.
Izostane li menstruacija, petnaestak dana poslije embriotransfera, kontrolom hormona ß-hCG iz periferne krvi žene, s određenom sigurnošću se može govoriti o početku trudnoće.

Koliko puta se u pravilu ponavlja postupak prije nego što oplodnja uspije?

„Njemačka je u početku plaćala 4 pokušaja. Već se onda pokazalo po statistikama da je potrebno između 3 i 5 pokušaja da možete zatrudniti. Trebate znati da od 100 žena koje vam dođu njih 20% zatrudni od prve“, kaže Alfred.
„Nakon jednog neuspjelog pokušaja potpomognute oplodnje potrebno je minimalno 2 mjeseca da se tijelo oporavi. Prvo ginekolog provjerava UZV jesu li se jajnici smirili, ali bitno je da se i pacijentica psihički oporavi“, kaže Tatjana.

U Hrvatskoj uvjete za obavljanje medicinski potpomognute oplodnje, osim kliničkih bolničkih centara ispunjavaju i 3 privatne poliklinike: Poliklinika Škvorc, Poliklinika za ginekologiju i opstetriciju "CITO" dr. Poljaka iz Splita i Poliklinika iVf s dr. Šimunićem.

Raspitali smo se i o cijenama postupaka asistirane humane reprodukcije u Poliklinici Škvorc s kojom Kniewaldi surađuju. Cijena ICSI (intracitoplazmatičko injiciranje spremija u jajnu stanicu) je 9.900,00 kn, in vitro fertilizacije je 7.900,00 kn, a intrauterine inseminacije 1.500,00 kn. Poželite li pak zamrznuti zametak, cijena smrzavanja do 1 godine je 1.900,00 kn. Zametak se može čuvati najviše 5 godina, a svaku godinu plaćate 1.000,00 kn.

Želite li više informacija o postupcima ili savjet, možete nazvati Tatjanu i Alfreda Kniewalda u polikliniku na telefon 01/3385 222 ili na 098/9549 856. Razgovor s njima je besplatan. Više možete vidjeti na njihovoj web stranici  kniewald-ivf.com.

Fotografiju ustupili Tatjana i Alfred Kniewald