Majka nakon 35. godine života (1. dio)

Koje rizike nosi kasna trudnoća?

Majka nakon 35. godine života (1. dio)

Zbog ritma i kulture života žene sve kasnije se odlučuju za trudnoću te sve je više trudnica iznad 35. i 40. godine života. No, kasna trudnoća uvijek sa sobom nosi određene rizike...

Nije nikakva novost da se žene sve kasnije odlučuju za osnivanje obitelji i rađanje djece, te nerijetko prvo dijete rode nakon 35. godine života. Moderna medicina definitivno u tom pogledu ženama ide na ruku, te im pomaže da bez većih poteškoća zatrudne i poslije 40. godine života. U tom sve raširenijem trendu pomažu glumačke i pjevačke zvijezde, a posljednji primjeri su pjevačica Celine Dion koja je nakon nekoliko umjetnih oplodnja zanijela blizance, te supruga glumca Johna Travolte koja će sa 48 godina postati ponovno majka.

I dok naše mame i bake iz vlastitog iskustva tvrde da nije isto roditi s 20, 30 ili 40 godina, možda je to upravo ono o čemu bismo trebale razmisliti. No, isto tako, kao što smo spomenuli vremena su se promijenila i medicina je uznapredovala.
Dobra vijest je, da je većina trudnoća do 35. godine normalna i zdrava s rođenom zdravom djecom. S druge strane, istraživanja su pokazala da trudnoća u kasnim tridesetima i početkom četrdesetih nosi određene rizike, koji nisu uobičajeni kod mlađih trudnica.

Opadanje plodnosti

Ženama ulaskom u 30-te opada plodnost, a to opadanje se događa zbog starenja, pa ženama poslije 35. godine života često mnogo dulje treba da začnu. Isto vrijedi i za muškarce. Njihova plodnost tijekom godina pada, iako je poznato da oni mogu začeti djecu cijeli život, bez obzira na starost. Smanjena plodnost žene nakon 35. godine života događa zbog prorijeđene ovulacije, odnosno, postoji mogućnost izostanka ovulacije.

Također, u toj dobi postoji veća mogućnost za pojavu određenih zdravstvenih problema koji mogu utjecati na začeće:

1. Endometrioza - stanice endometrija (unutarnjeg sloja maternice) nalaze se na niz mjesta u tijelu, izvan maternice, na jajnicima, jajovodima, okolnim (mokraćni mjehur, crijevo) ili udaljenim organima (pluća). Kako i raseljene stanice endometrija posjeduju u većoj mjeri estrogenske receptore, dolazi do imitacije menstruacijskog ciklusa, te krvarenja u vrijeme menstruacije. Kako ova krv nema mogućnost otjecanja dolazi do stvaranja cista, koje pak mogu pucati, iritirati okolno tkivo te dovoditi do nastanka ožiljaka i/ili priraslica u trbuhu.
2. Začepljenje jajovoda – može biti rezultat nekih prijašnjih infekcija i cista te postoji velika mogućnost izvanmaternične trudnoće
3. Miomi (fibridi) – izrasline i dobroćudni tumori na maternici koji onemogućuju oplođenom jajašcu da se ugnijezdi i počne razvijati u maternici

Zbog toga bi se žene nakon 35. godine života trebale konzultirati s liječnikom i ginekologom ukoliko prirodnim putem ne začnu nakon šest mjeseci. Naime, istraživanja su pokazala da trećina žena između 35 i 40 godina imaju probleme s plodnošću, no većina tih problema rješava se bez većih poteškoća. S druge strane, upravo zbog tretmana za liječenje neplodnosti, nije neobično kada brojne žene nakon 35. godine života začnu blizance, pa i trojke, i četvorke.

Genetski poremećaji

Kod starijih žena postoji veća mogućnost da dijete ima određene prirođene fizičke i mentalne mane, uzrokovane deformacijom gena. Od genetskih poremećaja najčešće se javlja Downov sindrom, a procjena rizika povećava se s godinama trudnice.

25 godina – rizik je 1 naprema 1250
30 godina - rizik je 1 naprema 1000
35 godina – rizik je 1 naprema 400
40 godina – rizik je 1 naprema 100
45 godina – rizik je 1 naprema 30
49 godina – rizik je 1 naprema 10

Zbog toga često ženama koje zatrudne nakon 35 godine preporučaju određene pretrage u ranijim stadijima trudnoće kako bi se utvrdila mogućnost Downovog sindroma ili nekih drugih genetskih poremećaja. Ultrazvuk i krvne pretrage mogu pomoći pri procjeni mogućnosti za Downov sindrom, no ne mogu pomoći pri otkrivanju. Aminocenteza i uzimanje uzoraka korionskih resica su dva poznata testa koji mogu dati pouzdanije rezultate i u ranijim stadijima trudnoće, no problem je što ti testovi nose određeni (mali) rizik za izazivanje spontanih pobačaja. Zbog toga ginekolozi najčešće preporučuju ženama procjenu rizika na temelju krvnih pretraga i ultrazvuka, prije nego što se odluče za druge pretrage.

(vam)