Bezalkoholna pića nisu vodeći faktor u razvoju pretilosti djece...

... ali mnoge skupine djece i adolescenata konzumiraju više zaslađenih napitaka od preporučene količine

Bezalkoholna pića nisu vodeći faktor u razvoju pretilosti djece...

Studija objavljena u časopisu Applied Physiology, Nutrition, and Metabolism istražuje odnos između učestalosti unosa napitaka kod kanadske djece i njihove izloženosti riziku od pretilosti. Tim istraživača koji je predvodila Susan Whiting sa Sveučilišta Saskatchewan iz Kanade otkrio je da unos zaslađenih napitaka ne predstavlja rizični faktor za razvoj pretilosti kod djece u većini dobnih skupina i napomenuo kako se čini da unos predstavlja rizični faktor samo kod dječaka u dobi od  šest do jedanaest godina.

Whiting i njezini kolege otkrili su da, iako mnogo djece i mladih konzumira sokove i druge zaslađene napitke, kao što su voćni nektari i limunada, gotovo nijedna skupina nije izložena većem riziku od pretilosti u usporedbi s vršnjacima koji piju zdravije napitke. „Otkrili smo da su upravo zaslađeni napitci najčešći odabir pića tijekom djetinjstva, ali nismo uočili nikakvu dosljednu povezanost između obrazaca unosa napitaka i prekomjerne tjelesne težine te pretilosti“, rekla je Whiting. Međutim, istaknula je i kako pretjerana konzumacija zaslađenih napitaka može izložiti neku djecu većem riziku od pretjerane tjelesne težine i pretilosti, posebno zbog toga što se navike u pogledu konzumacije stječu rano, a često se zadržavaju i u odrasloj dobi. „Zapravo, pokazalo se da su dječaci u dobi od šest do jedanaest godina koji konzumiraju uglavnom sokove izloženi većem riziku od pretjerane tjelesne težine i pretilosti u usporedbi s onima koji su takve napitke konzumirali umjerenije“, otkrila je.

Istraživači su istaknuli kako unos zaslađenih napitaka posljednjih desetljeća raste. U isto vrijeme, raste i raširenost pretjerane tjelesne težine i pretilosti kod djece. „Cilj nam je bio proučiti odnos između obrazaca unosa napitaka i prekomjerne tjelesne težine te pretilosti kod kanadske djece.“

Istraživački tim utvrdio je obrasce konzumacije napitaka kod kanadske djece u dobi između dvije i osamnaest godina uz pomoć klaster analize provedene na grupama, odnosno klasterima, koje su se znatno razlikovale po sociodemografskim obilježjima, etničkom podrijetlu, prihodima kućanstva i sigurnosti opskrbe hranom. Prije procjene sklonosti u konzumaciji pića i rizika od pretilosti, podaci o više od 10.000 djece podijeljeni su prema različitim dobnim i spolnim skupinama. Rezultati analize pokazali su da mnoge skupine djece i adolescenata konzumiraju više zaslađenih napitaka od preporučene količine. „Općenito, naši rezultati nisu pokazali nikakvu vezu između učestalosti konzumacije zaslađenih napitaka kod kanadske djece i prekomjerne tjelesne težine te pretilosti, osim kod dječaka u dobi od šest do jedanaest godina koji konzumiraju uglavnom sokove i koji mogu biti izloženi većem riziku od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti“, kažu istraživači.

Whiting i njezini kolege istaknuli su kako njihovi rezultati doprinose „raspravi“ koja se vodi zbog „rastuće zabrinutosti javnosti vezano za odnos zdravlja i unosa zaslađenih napitaka, pretjeranog unosa energije i pretilosti".

Izvor: časopis Applied Physiology, Nutrition, and Metabolism