Jesi li ikada imala osjećaj da su sve povijesne knjige samo jedan veliki klub za dječake, ispunjen muškim postignućima, za muškarce, i često isključivo u korist muškaraca? Čini li ti se ponekad kao da su anali ljudskog iskustva poput bratstva u kojem se muškarci slobodno izražavaju na bezbroj načina bez straha da će uvrijediti ljepši spol?
Gdje su sve žene? Jesu li žene tijekom povijesti doista doista bile one koje su rađale djecu i od jutra do sutra radile kućanske poslove sve dok Cher nije zasjenila Sonnyja Bona u popularnosti i cijeli se svijet promijenio?
Naravno da ne. Samo što je ljudska povijest prepuna (ali zbilja prepuna) muškaraca koji su ukrali svoje najbolje ideje od briljantnih žena.
I u mnogim slučajevima nisu samo ukrali ove ideje. Objavljivali su ih u časopisima, za njih osvajali nagrade, zaradili milijune, postali slavni ljudi svog vremena i ikonizirani u retrospektivi. U međuvremenu, žene čiju su domišljatost, pronicljivost i inteligenciju prisvojili, češće su bile opažene u fusnoti, kako u stvarnosti tako i kroz oči povijesti.
Ali tu smo da ispravimo pogreške, ponajviše zbog toga što se obrazovanje svodi na beskrajnu potragu za istinom, ali i zato što budućnost u kojoj žene dobivaju jednake zasluge, poštovanje i financijsku naknadu počinje priznanjem grijeha naše prošlosti.
Dakle, upravo s tom mišlju danas ističemo žene zvjezdanih postignuća koje bi trebale biti daleko poznatije i slavnije nego što jesu, žene čija su nevjerojatna otkrića nepravedno pripisana muškarcima:
Rosalind Franklin: dvostruka zavojnica
Jedno od najvažnijih znanstvenih otkrića 20. stoljeća dugo je bilo predmet spornih priznanja. Poznati su znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge James D. Watson i Francis H.C. Crick bili zaslužni za otkrivanje formacije dvostruke zavojnice (strukturu koju tvore dvolančane molekule nukleinskih kiselina) koja je u potpunosti unaprijedila razumijevanje ljudske DNA.
Međutim, britanska kemičarka i kristalografkinja X-zraka Rosalind Franklin bila je angažirana u proučavanju DNA na Kings’s Collegeu u Londonu 1951. godine kada je napravila revolucionarnu sliku. Kolega je pokazao ovu sliku Watsonu i Cricku bez dopuštenja. Ovo je bila prekretnica u njihovom istraživanju, iako su, kada su 1953. objavili svoja otkrića, samo usputno upućivali na njezine doprinose.
U konačnici, Watson i Crick bili su ti (i još često su i danas) koje ljudi povezuju s dvostrukom zavojnicom. Tako, uostalom, govori i Nobelova nagrada koju su dobili 1958., četiri godine nakon što je Rosalind Franklin umrla od raka jajnika.
Lise Meitner: nuklearna fisija
A kad smo na temi znanstvenih genija, svakako trebamo spomenuti i Lise Meitner. Teško je reći je li za Meitner bolje ili gore što je njezine zasluge pobrao muškarac. Meitner je bila studentica legendarnog fizičara Maxa Planka i prva Njemica koja je bila profesorica na njemačkom sveučilištu. Kako su nacisti došli na vlast, mlada židovska znanstvenica bila je prisiljena pobjeći iz svoje domovine. Nastavila se dopisivati sa svojim istraživačkim partnerom, Ottom Hahnom, sa svoje nove lokacije u Skandinaviji. Hahn i Meitner su 1938. udružili snage kako bi ocrtali koncept nuklearne fisije.
Ovo je bio prijelomni trenutak koji je za samo pet godina doveo do strašne razorne sposobnosti atomske bombe. Ipak, svatko tko želi okriviti odgovorne, našao bi samo Hahnovo ime iza ovog otkrića. Naime, Hahn je odlučio izostaviti ime svoje partnerice i tako je bio jedini dobitnik nagrade za kemiju Kraljevske švedske akademije znanosti 1944. godine.
Hedy Lamarr: tehnologije izmjenjivih frekvencija
Lise Meitner nije bila jedina žena koja je radila na izgradnji vojne moći tijekom Drugog svjetskog rata. Pridružuje joj se i američka glumica rođena u Austriji Hedy Lamarr, koja je osim što je postala zvijezda srebrnog ekrana tijekom zlatnog doba Hollywooda, surađivala sa skladateljem Georgeom Antheilom na stvaranju radijskog sustava navođenja za saveznička torpeda.
Mornarica se pretvarala da nije zainteresirana za tehnologiju, ali naravno da je bila. Ukrali su njihovu ideju, klasificirali patent i do 1960-ih počeli ugrađivati tehnologiju u niz novih sustava oružja. Možda čak i važnije, njezin i Antheilov rad čini temelj sveprisutne bežične tehnologije Wi-Fi, CDMA i Bluetootha. Dakle, zahvaljujući njoj danas imamo internet!
Margaret Knight: stroj za proizvodnju papirnatih vrećica
Nisu sve najveće izumiteljice povijesti radile u vojsci. Margaret Knight dala je svoj najveći doprinos proizvodnji u eri u kojoj je vladala industrija. Često nazivana Lady Edison, Knight je bila poznata izumiteljica, ponajviše zato što je imala sredstva da se izbori za svoja prava.
Godine 1868. Knight je radila za Columbia Paper Bag Company kada je izumila stroj koji je automatski savijao i lijepio papirnate vrećice u formaciju koja je poznata kupcima danas. Dok je Knight radila na završetku metalnog prototipa, strojar po imenu Charles Anan posjetio je njezinu tvornicu. Bez njezinog znanja, strojar je podnio zahtjev za patent za njezin izum. Za njegovu je prijevaru saznala tek kada je podnijela zahtjev za vlastiti patent. Na njezinu sreću, mnogi svjedoci bili su prisutni dok je radila na svom izumu. To se pokazalo više nego uvjerljivim u presudi koja je na kraju dodijelila patent - i sve buduće naknade - Margaret Knight.
Elizabeth Magie: Monopoly
Tridesetih godina prošlog stoljeća, braća Parker predstavili su igru Monopoly američkim obiteljima. Igra je napravila milijunaša od nezaposlenog prodavača po imenu Charles Darrow. Postao je prvi milijunaš društvenih igara i simbol neobične nepredvidljivosti američkog sna.
Jedini problem: on nije izmislio igru. Nekih trideset godina prije, žena po imenu Elizabeth Magie stvorila "The Landlord's Game", a namjera ove igre bila je progresivne prirode, osmišljena da ilustrira zlo poslovnih monopola. Igra je bila proročanska, došla je mnogo prije Velike depresije. Ironično, upravo je ovo katastrofalno doba dovelo do Darrowove nezaposlenosti i njegove kasnije fascinacije igrom koju su igrali neki od njegovih prijatelja kvekera u Atlantic Cityju.
Darrow je ovu točnu varijaciju Landlord's Gamea razvio u svoju ponudu za Parker Brothers, uključujući nazive ulica i mjesta u Atlantic Cityju. Zapravo, Darrow je transformirao Monopoly u igru koja, čini se, slavi nepoštene poslovne prakse. Do danas je Monopoly jedna od najpopularnijih društvenih igara u povijesti, ali izvorna izumiteljica igre zaradila bi tek 500 dolara za svoj genijalni izum.
Ada Lovelace: računalno programiranje
Kći Lorda Byrona, Ada Lovelace, bila je jedna od prvih svjetskih računalnih genija, iako njenu ulogu često minimiziraju muški povjesničari. Godine 1843. matematičarka je surađivala s izumiteljem Charlesom Babbageom na Sveučilištu u Londonu. Babbage je radio na nečemu što se zove Analytical Engine, ranom prototipu računala. Lovelace je pridonijela detaljnim i opsežnim bilješkama Babbageovu radu, posebice artikulirajući način na koji se Babbageov stroj može puniti podacima za dovršavanje kompliciranih matematičkih problema ili čak komponiranje složene glazbe.
Ove ideje mogu označiti najraniji zabilježeni prijedlog za ono što će na kraju postati računalno programiranje i algoritmi. Danas su Lovelaceini doprinosi zamagljeni raspravama, a najčešće odbacivim i nepogrešivo mizoginim karakterizacijama njezine uloge.
Margaret Keane: 'Big Eyes'
Iako tehnički nije riječ o izumu, sljedeći je jedan od najupečatljivijih zabilježenih primjera šovinističke pohlepe. Margaret Keane je američka umjetnica najpoznatija po svom zaštitnim znakom "Big Eye" slika, koje su bile iznimno popularne 1960-ih.
Jedini problem: njezini obožavatelji 60-ih bili su uvjereni da je slike napravio njezin suprug Walter. Walter je 1950-ih počeo prodavati slike svoje žene kao svoje bez dopuštenja. Na kraju je Margaret otkrila što Walter radi. Kad se suočila s njim, Walter je upotrijebio prijetnje, zastrašivanje i emocionalno zlostavljanje kako bi je prisilio na šutnju. Kako su djela postajala sve popularnija, Margaret je nastavila raditi u mraku, dok je Walter uživao u slavi.
Godine 1965. njih dvoje su se razveli, a 1970. Margaret je otkrila istinu javnosti. Walter je opovrgnuo njezine optužbe, što je u konačnici dovelo do nadrealne scene u sudnici iz 1986. u kojoj su njih dvoje bili prisiljeni na natjecanje u slikanju. Walter je tvrdio da ga je bolno rame spriječilo da slika. Naravno, Margaret je napravila savršeni faksimil svojih ranijih djela, čime je trajno zaslužila pravo na svoja djela.
Po cijelom slučaju je 2014. godine snimljen i film 'Big Eyes', s Amy Adams i Christophom Waltzom u glavnim ulogama, pa svakako pogledaj ovu zanimljivu priču.
Trotula iz Salerna: otkrića o ženskom zdravlju
Trotula iz Salerna jedna je od najranijih žrtava povijesne mizoginije. Talijanska liječnica u 11. stoljeću koja je specifično pisala o zdravlju žena, prepoznata je kao “prva ginekologica na svijetu”. Njezini spisi ostali su instrumentalni gradivni blokovi u našem znanju o ljudskom zdravlju, a posebno o zdravlju žena.
Pa ipak, njezino je autorstvo bilo dovedeno u sumnju tijekom sljedećih stoljeća, isključivo zato što su povjesničari i medicinski stručnjaci bili skeptični da je žena mogla proizvesti djela takve točnosti ili važnosti. Nevjerojatno, ali ovo uvjerenje bilo je toliko ukorijenjeno da su mnogi čak sumnjali da Trotula iz Salerna postoji. Ova sumnja u konačnici je omogućila brojnim muškim liječnicima tijekom brojnih sljedećih godina da stave svoja imena preko njezinog rada.
Alice Ball: lijek za gubu
Alice Ball bila je mlada kemičarka na Havajima koja se usredotočila na Hansenovu bolest, poznatu kao guba. Njezino je istraživanje nastojalo pronaći lijek za bolest tako što je otkrilo kako ubrizgati ulje chaulmoogra izravno u krvotok. Lokalni tretmani su djelovali, ali su imali nuspojave za koje pacijenti nisu bili zainteresirani.
To je dovelo do puštanja ljudi iz kolonija gubavaca, ali nažalost, ona nikada nije vidjela kakav je utjecaj imao njezin rad jer je 1916. godine iznenada preminula od bolesti u dobi od samo 24 godine. Nakon njezine smrti, Arthur Dean, nastavio je s istraživanjem i nepravedno uzeo sve zasluge, jer ga se i danas često pamti kao osobu koja je izliječila gubu.
Candace Pert: neuroznanstvena otkrića
Dok je još bila studentica na Sveučilištu Johns Hopkins, Candace Pert je otkrila receptor koji omogućuje opijatima da se 'zaključaju' u mozak. Ovo otkriće neuroznanosti bilo je toliko važno da je dovelo do nagrade - za njezinog profesora. Dr. Solomon Snyder dobio je priznanje za uspjeh svoje studentice. Kad je Pert napisala protestno pismo odboru za dodjelu nagrada u kojem je istaknula svoj odlučujući doprinos, dr. Snyder je u odgovoru jasno odgovorio: "Tako se igra igra."
Naravno, muškarci poput dr. Snydera ovu igru igraju stoljećima. Ali imamo obvezu pozvati ih na to, a sve počinje s ispravljanjem povijesti.