Za bolje pamćenje - stisnite šake!

Stiskanje desne šake dok učite, a lijeve dok se prisjećate podataka pomaže pamćenju, potvrdilo je istraživanje.

Za bolje pamćenje - stisnite šake!

Poznato je kako mozak utječe na rad tijela, no može li se tvrditi i suprotno - da rad tijela utječe na mozak? Novo istraživanje kaže - da. Stiskanje desne šake tijekom učenja, a lijeve tijekom prisjećanje pomaže našem pamćenju!

Trebate zapamtiti neke važne podatke za veliki sastanak sljedeći tjedan? Stisnite desnu šaku dok učite podatak, a lijevu šaku kada ga se pokušavate sjetiti – detalji će vam se javiti u glavi bez problema, tvrdi novo istraživanje.

Pokazali su to rezultati istraživanja koje je provela Ruth Propper, profesorice na sveučilištu Montclair State. Nju je zanimalo kako pokreti tijela utječu na rad mozga - svi znamo kako mozak utječe na tijelo, no manje se zna o obrnutom procesu!

Prethodna istraživanja pokazala su kako stiskanje prstiju u šaku može pobuditi određene emocije. Primjerice, kada ljudi stisnu desnu šaku, lijeva strana mozga postaje aktivnija pa se javljaju osjećaji sreće i uzbuđenja. Stiskanjem lijeve ruke aktivira se desna strana mozga koja je odgovorna za osjećaje tjeskobe, straha i introvertiranost.

Propper je smatrala da ako stiskanje šake utječe na osjećaje, iste geste mogu djelovati na mozak na druge načine. Kako bi provjerila svoju teoriju, okupila je grupu od 51 ispitanika, a svi su bili dešnjaci. Oni su trebali zapamtiti 72 riječi te su kasnije bili raspoređeni u pet grupa koje su stiskale šake prilikom prisjećanja ili u kontrolnu grupu koja nije koristila metodu stiskanja šake.

Samo dešnjaci su uključeni u ispitivanje jer su ljevaci imali bolje rezultate na testu epizodnog pamćenja, pa bi time bili u nepravednoj prednosti. Rezultati su pokazali kako savršena kombinacija učenja i pamćenja nastaje kada subjekt stisne desnu ruku dok pamti, a lijevu kada se prisjeća podataka.

Zanimljiva je usporedba s grupom koja uopće nije stiskala šaku prilikom prisjećanja naučenih podataka– njihovi su rezultati bili za 15 posto slabiji. Iako je ta brojka na granici statističke značajnosti, Propper ističe kako 15 posto ipak znači razliku između ocjene 5 ili 3 na školskom ispitu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLoS One.


Preuzeto s: Ordinacija.hr