Stres narušava kvalitetu života. Mnogi su tog svjesni, no ne znaju živjeti bez stresa. 'Stiskaju' ih rokovi, poslovni zadaci, kaos u prometu te razne životne uloge. Unazad tri godine puno ljudi rade od kuće pa posao doslovno nose u spavaću ili radnu sobu. Ipak, prvenstveno zbog zdravlja i psihičke dobrobiti trebala bi si priuštiti trenutke opuštanja, što više boraviti s dragim ljudima i u prirodi te se – barem tijekom slobodnih dana – odmaknuti od ekrana.
Znamo, lakše je to reći nego učiniti, no dugoročno gomilanje stresa zaista može dovesti do ozbiljnih posljedica. U tom smislu, sigurno ti je poznato da je takozvani sindrom sagorijevanja na poslu sve češći pa ga uvođenjem nekih zdravih navika nastoji prevenirati.
Iako dugoročno akumulirani stres nije dobar, neke te stresne situacije mogu osnažiti. Recimo, u ponoć ti je rok za predaju izvještaja: još jutros nisi znala kako započeti tekst, a tik prije ponoći mozak ti radi kao lud?
Nije to bez razloga. Zašto? Naše se tijelo tako bori sa svakodnevnim stresorima i to nam uglavnom polazi za rukom. Između 'bježi' i 'bori se' najčešće se biramo boriti – s rokovima, očekivanjima i nepredvidljim situacijama.
Zaista postoje neke prednosti stresnih trenutaka, a portal Healthline izdvojio je četiri najznačajnije. Naravno, imaj na umu da su prednosti vidljive samo kod umjerenih razina stresa u svakodnevici, a ne kod dugog stresnog razdoblja.
Stres poboljšava kognitivnu funkciju
Upravo smo s tim primjerom i započeli – imaš malo vremena za dovršiti posao ili neku drugu obavezu, i baš tada ti se čini da ti mozak najbrže radi? Dobro ti se čini, zapravo postoji znanstveno objašnjenje žustrog funkcioniranja pod pritiskom. Umjereni kratkotrajni stres jača vezu neurona u mozgu, poboljšava pamćenje i fokus te, konačno, produktivnost, piše Healthline. Eto, nisi jedina koja brzo razmišlja kad ima malo vremena na raspolaganju – mozak je doista čudesan.
Možda zbog stresa izbjegneš prehladu
Dugoročni stres mogao bi poljuljati tvoj imunitet, no kratkotrajni val stresa potiče proizvodnju supstance zvane interleukini i daje imunološkom sustavu brzi poticaj za zaštitu od bolesti. To ne vrijedi u slučaju kroničnog stresa kod kojeg ljudi postaju više podložni upalama i bolestima.
Stres osnažuje
Zvuči nevjerojatno, no prema Healthlineu, poneka stresna situacija osnažuje čovjeka. U početku često ne znamo kako se postaviti i kako ćemo to prebroditi, no putem upijamo lekcije i izlazimo hrabriji i jači. Ono što ti se nekad činilo najgorom stvari na svijetu, zapravo i nije toliko strašno. Možda upravo zbog doživljenog susreta sa stresom sada osjećaš da imaš više kontrole i da se lakše nosiš s izazovnim situacijama. Štoviše, mnogi upravo u nepredvidljivim okolnostima pokažu najviše vrlina i sposobnosti. To može biti krizna situacija na poslu, ali i neka izazovna privatna situacija.
A može pomoći i trudnicama
Iako kronični stres može negativno utjecati na trudnoću, dobra vijest je da umjerene razine stresa tijekom trudnoće neće naštetiti djetetu. Studija Johnsa Hopkinsa iz 2006. pratila je 137 žena od sredine trudnoće do drugog rođendana njihove djece. Studija je pokazala da su djeca čije su majke tijekom trudnoće doživjele blage ili umjerene stresne situacije imala bolje razvijene vještine ranog razvoja. Dakle, kronični stres nije dobar, no poneka stresna situacija mogla bi pomoći trudnicama i njihovoj djeci, navodi isti izvor.
Sve u svemu, ako te stres povremeno 'posjećuje', to možda i nije nužno loše. No ne treba otići u drugu krajnost i zanemariti tjelesno i psihičko zdravlje. To nipošto nije dobro.
POGLEDAJ VIDEO: KAKO BITI SRETAN?