Što kada „izgorite“ na poslu?

Morate pokušati rješavati problem na poslu, kako ne biste „izgorjeli“ do kraja, što bi moglo imati ozbiljne posljedice i na vaše psihičko i fizičko stanje

Što kada „izgorite“ na poslu?

Svatko će u jednom trenutku svojeg radnog vijeka i karijere doživjeti potpunu psihičku zasićenost poslom. Bez obzira koliko voljeli svoj posao, osjećat ćete kao da više ne možete raditi, da ste dali sve od sebe. Kada vam se dogodi da biste radije odabrali stvarnu bolest, nego išli taj dan na posao, tada znate da je vrijeme da se nešto promijeni.

U poslovnom svijetu, upravo ta zasićenost poslom je dobro poznata, pa je taj termin ušao i u poslovne rječnike mnogih zapadnih zemalja, a definira se kao „emocionala i psihička iscrpljenost snage i motivacije, koja je rezultat dugog izloženosti stresu i frustraciji“.

A sada, kada pogledate sebe, jeste li pod stresom i frustrirani poslom? Bojite li se za svoje radno mjesto, pa radite više nego što biste trebali ili pak morate odrađivati posao za svojeg donedavnog kolegu koji je otpušten, ali nikada na njegovo mjesto nije zaposlen nitko drugi?

Jeste li možda vi osoba koje rade vrlo predano i naporno, ali vaši nadređeni to ne uvažavaju na nikakav način. Ne samo da povišice nema na vidiku, nego se molite da vam još više ne smanje plaću kako biste mogli otplaćivati kredite i prehraniti djecu, a nitko vas niti za to ne potapša po ramenu.

Ma koji god bio razlog vaše prezasićenosti poslom, morate pokušati rješavati problem, kako ne biste „izgorjeli“ do kraja, što bi moglo imati ozbiljne posljedice i na vaše psihičko i fizičko stanje.

Gdje je granica izdržljivosti?

Postoji jedna stara izreka a to je da nitko na svojoj smrtnoj postelji neće požaliti što nije više vremena proveo na poslu. Zato se trebate pitati kada ste zadnji puta bili na godišnjem odmoru ili barem produženom vikendu? Kako vam zaista vaš posao ne bi skratio život, morate znati uočiti znakove da ste dosegnuli svoju granicu i da je vrijeme da usporite ili nešto promjenite, jer dalje više ne može tako.

Poznato je da zasićenost poslom prouzrokovana stresom može imati simptome koji uključuju umor, razdražljivost, plač, anksioznost, gubitak apetita ili povećanje tjelesne težine zbog nedostatka vježbanja ili zbog stresa. Drugi simptomi su grickanje noktiju, škrgutanje zubima, povećano korištenje tableta za smirenje, za spavanje, protiv bolova, za opuštanje, pušaći puše više cigareta, zatim nesanica, noćne more, zaboravljvost, niska produktivnost i mogućnost koncentracije. 

Svi ti simptomi mogu imati ozbiljne posljedice za vaše zdravlje, jer može dovesti do ozbiljnih zdrastvenih problema kao što je depresija, napadaji panike, povećani krvni tlak, problemi sa srcem, probavom, živčanim slomom, moždanim udarom i općenitim kolapsom cijelog organizma.


Image




Pronađite svoj put

No, prije nego što iskusite zdrastvene probleme do kojih može doći, prvi znakovi „zasićenosti“ će biti uočljivi na poslu.  Izostajanje i kašnjenje biti će prvi znakovi, a radit ćete minimum da zadovoljite određene norme i kriterije, što na kraju u ovoj situaciji vas može stajati posla, a što je pak ironično jer ste se upravo iscrpili pokušavajući zadržati posao. Kada počnete osjećati prve znakove iscrpljenosti, nemojte dugo čekati u poduzimanju određenih koraka kako biste se vratili na pravi put, jer možda će kasnije biti prekasno.

Kao prvo, kako biste nešto poduzeli morate otkriti točan uzrok vašeg problema
Evo kako si možete pomoći u jednom od primjera. Ako je kod vas došlo do zasićenosti od posla zbog prevelike zaposlenosti i mnogo prekovremenih sati, postoji mogućnost da će se situacija popraviti sama od sebe ili ćete vi samo morati poduzeti određene korake kako biste broj radnih sati sveli standardnih 40 sati tjedno. Za početak, saznajte koliko godišnjeg odmora imate i možete dobiti, i uzmite ga, bez prevelikih odgađanja.

Naravno, da jednostavno nećete odjednom moći na svojem radnom mjestu „promijeniti ploču“ i reći da nećete raditi niti seknude više od zakonskog radnog vremena. Svi znamo da to ne funkcionira, ali započenite s „ranijim“ odnosno normalnijim odlaskom s posla – jednom na tjedan, a s vremenom možda ćete moći otići s posla na vrijeme dva ili tri puta na tjedan, što će već nešto značiti.

Nemojte nositi posao kući. Kada ste kod kuće radite kućanske poslove koje morate obaviti, bavite se sportom ili nekom drugim hobijem, navečer gledajte omiljene filmove, čitajte omiljene knjige. Opuštajte se čim je više moguće.


Image




Nova organizacija, novi posao

Naravno, od svega toga mnogo je lakše reći nego učiniti. Ako vam nadređeni „vise“ za vratom pod prijetnjom otkaza, tada sigurno nećete moći svoje šefu reći „ne“ kada je u pitanju dulje radno vrijeme i obavljanje određenog posla. Ako je ikako moguće, porazgovarajte s njim u vezi problema i vaše iscrpljenosti. Ako je pak jednostavno „idiot“, tu nema puno pomoći.  

Ono što možete za sebe učiniti je da pokušate što bolje organizirati radno vrijeme da nemate mnogo „praznog hoda“ i da radite zadatke prema prioritetima i prema određenom planu kako se ne biste izgubili u svemu skupa. Možda ćete tada i moći skratiti svoje radno vrijeme.

Ako jednostavno vaš život zbog posla više i ne liči na život, definitivno morate razmišljati o tome da date otkaz i pronađete novi posao. U sadašnjoj situaciji to možda se i ne čini kao neka opcija, ali započnite tražiti novi posao ili pak razmišljati o sasvim novoj karijeri, ako ne želite raditi sličan posao koji ste do sada radili. Započnite sa prekvalifikacijom, doškolovanjima, sami se educirajte. Možda je to upravo ono što vam treba kako biste dobili novi životni elan, nadu i samopouzdanje da preokrenete novu stranicu u životu.

Bilo kako bilo, koji god bio razlog vaše zasićenosti poslom, morate sami pronaći svoju „čarobnu“ formulu. Možda vam je potrebno samo malo više odmora i sna, a možda morate prije početi razmišljati o svojem psihičkom ili fizičkom zdravlju, nego o sutrašnjem zadatku.

(vam)