Od 1. siječnja 2009. godine središnje tijelo za provođenje Zakona o suzbijanju diskriminacije je pučki pravobranitelj, koji zaprima pritužbe o diskriminatornom postupanju svih fizičkih i pravnih osoba, uključivši i pritužbe na diskriminaciju od strane državnih institucija.
Tako pučki pravobranitelj poziva sve građane koji se osjećaju diskriminiranima da iznesu svoje pritužbe Uredu pučkog pravobranitelja koji je ovlašten posredovati i provoditi postupak mirenja kako bi se izbjegli dugotrajni sudski postupci, ali će građanima pružati i pomoć i potrebne obavijesti o mogućnostima sudske zaštite.
Pučki pravobranitelj je također nadležan upozoravati javnost na pojave diskriminacije, prikupljati i analizirati statističke podatke, provoditi istraživanja, davati mišljenja i preporuke te predlagati Vladi Republike Hrvatske odgovarajuća zakonska i strateška rješenja u području diskriminacije. Kako bi se što prije identificirala najproblematičnija područja na suradnju se pozivaju udruge civilnog društva koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava te organizacije koje se bave zaštitom prava skupina izloženih visokom riziku diskriminacije. Na suradnju i dijalog sa pučkim pravobraniteljem pozivaju se i socijalni partneri te crkve i vjerske zajednice.
Nedavno je obilježena 60. godišnjica donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima, čiji članak 1. kaže da su sva ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Pa ipak, svakoga dana diljem svijeta, ali i Republike Hrvatske, netko je zbog predrasuda i diskriminacije spriječen u punoj mjeri i do granica svojih mogućnosti sudjelovati u društvu. Obzirom da je borbom protiv diskriminacije te promocijom pravednog i jednakog postupanja prema svima na dobitku cijelo društvo, suzbijanje diskriminacije kao društvenog zla protiv jednakopravnosti i dostojanstva čovjeka trebala bi svima biti zadaća.
U okvirima svoje ustavne zadaće pučki pravobranitelj učinit će sve da se to društveno zlo suzbije a građanima, posebno onima iz ugroženih i ranjivih društvenih grupa, pruži potrebna zaštita.
S obzirom na prijepore koji prate Zakon o suzbijanju diskriminacije, najviše u pogledu rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije valja reći da je i pučki pravobranitelj (kao i sudovi) u provođenju zakona obvezan djelovati u okviru međunarodnopravnih akata koje je prihvatila Republika Hrvatska, uzimajući pritom u obzir i praksu Europskog suda za ljudska prava.