Oba partnera mogu biti izložena nasilju u obitelji. Žena je deset puta češće žrtva nasilja nego muškarac.
I danas ćemo često naići na stav kako je žena sama odgovorna za doživljeno nasilje u obitelji i kako je na njoj da sama riješi njihov obiteljski problem.
Što je nasilje?
Prema procjenama brojnih organizacija svaka 5 žena koja živi u vezi je najmanje jednom preživjela tjelesno nasilje.
Nasilje je svaka upotreba sile, zastrašivanje i manipuliranje drugom osobom s ciljem da se ta osoba kontrolira.
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prepoznaje četiri oblika nasilja u obitelji:
Tjelesno nasilje
Tjelesno nasilje Zakon definira kao primjenu fizičke sile bez obzira je li za posljedicu imala tjelesnu ozljedu ili ne.
U tjelesno nasilje ubraja i tjelesno kažnjavanje i ponižavajuće postupanje prema djeci u odgojne svrhe.
Važno je napomenuti da Obiteljski zakon prepoznaje dužnost roditelja da pravodobno obavijesti nadležne institucije o svakom postupanju prema djetetu koje narušava djetetovu dobrobit pa tako i o nasilnom ponašanju partnera/ice prema djetetu. U slučaju da roditelj to ne učini sud će roditelju oduzeti pravo da živi s djetetom i odgaja ga ili će roditelja lišiti roditeljske skrbi.
Djeca mogu biti izložena nasilju bilo da su žrtva nasilja i bilo da su svjedoci nasilja koje se događa među roditeljima, ili drugim članovima obitelji.
Psihičko nasilje
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji definira psihičko nasilje kao svaki oblik prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Ovdje je uključeno i verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili grubo verbalno uznemiravanje. Moguće je biti izložen psihičkom nasilju preko svih sredstava za komuniciranje (mobilna komunikacija, telefonski pozivi...) ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način. Prijetnje, uvrede, vrijeđanje, psovanje može biti preneseno i putem treće osobe.
Izoliranje osobe ili ugrožavanje slobode kretanja Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji definira kao uhođenje i uznemiravanje.
U 83% slučajeva žene je silovao muškarac koga poznaju i kome vjeruju. 20% su to njihovi dečki, a 33% njihovi muževi i izvanbračni partneri.
Spolno nasilje i spolno uznemiravanje
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ne definira posebno ovaj oblik nasilja.
Seksualno uznemiravanje je svako neželjeno seksualno ponašanje druge osobe pri kojem ne dolazi nužno do fizičkog dodira ali koje ponižava, sramoti te ugrožava dostojanstvo osobe na temelju spola. Ono se može događati u različitim oblicima ponašanja od nepoželjnog fizičkog kontakta - glađenje, štipanje, iskazivanje primjedbi, viceva i dobacivanja te podsmjehivanjem i zviždanjem.
Ekonomsko nasilje
Ekonomsko nasilje podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine. Isto tako ekonomsko nasilje je i zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem. Ovdje je uključeno i onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva.
U slučaju počinjenja nasilja u obitelji prema počinitelju nasilja mogu se izreći:
* zaštitne mjere
* novčana kazna
* kazna zatvora
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje sljedeće zaštitne mjere:
* obveza psihosocijalnog tretmana,
* zabrana približavanja žrtvi nasilja u obitelji,
* zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju,
* udaljenje iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora,
* obvezno liječenja od ovisnosti,
* oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili korišten u počinjenju prekršaja.
Tko su sve članovi obitelji?
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji popisuje što je nasilje u obitelji, osobe na koje se odnose odredbe Zakona te vrste sankcija za počinitelje nasilja u obitelji.
Odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnose se na:
ženu i muškarca u braku, te njihovu djecu
ženu i muškarca u izvanbračnoj zajednici te njihovu djecu
srodnike u ravnoj lozi (roditelji, djeca, baka, djed, unuci, praunuci...)
srodnici u pobočnoj lozi zaključno s trećim stupnjem (brat, sestra, dijete i brat i sestra roditelja - ujak, ujna, teta tetak, djeca roditelja i djeca brata i/ili sestre roditelja - sestrična, bratić)
osobe koje imaju zajedničku djecu (bez obzira jesu li živjeli ili žive li zajedno)
srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici (brat i sestra muža i žene - šogor, šogorica)
skrbnika/cu i štićenika/cu
udomitelja/icu, korisnika/cu smještaja u udomiteljskoj obitelji i članove njihovih obitelji dok takav odnos traje.
Odredbe Zakona se odnose i na ženu i muškarca koji su živjeli zajedno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, njihovu djecu i onda kada su prekinuli bračnu ili izvanbračnu zajednicu ukoliko je povod njihova sukoba bračni ili izvanbračni odnos.
Autor: Alisa Kosić - socijalna radnica
Ako imate pitanja o ovoj temi obratite se na socradnik@obiteljskicentar.hr.
Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije