Prepoznati kada netko laže – to je korisno u svim sfera života, od poslovnih prilika do osobnih odnosa s ljudima. Svi u sebi imamo skriveni radar (ili onaj osjećaj u želudcu) koji nam govori da nešto nije u redu, ipak neki od nas bolji su u prepoznavanju laži od drugih. Prepoznavanje laži može se naučiti i istrenirati, samo je važno znati osnove.
Ljudima je obično nelagodno kada lažu. Tada pokazuju podsvjesne i svjesne signale da smišljaju priču. Ako želite prepoznati i uhvatiti nekog u laži, obratite pozornost na fizičke, zvukovne i emotivne znakove dok pričate s tom osobom.
Obratite pozornost na svoje emocije
1. Obratite pozornost na osjećaj nelagode. Ako razgovarate s nekim i jasno osjećate da nešto nije u redu, moguće je da vam ta osoba laže.
2. Prepoznati razliku između istine i laži može biti teško. Ponekad, ako netko mora saopćiti lošu ili neugodnu vijest, može se činiti kao da laže, a zapravo je samo riječ o tome da se ta osoba nalazi u veoma stresnoj situaciji ili je osoba veoma nervozna zbog nečeg.
3. Vodite računa o urođenim osobinama. Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu u Massachusettsu žene obično lažu kako bi se drugi osjećali bolje i ugodnije, dok muškarci češće lažu kako bi se predstavili u boljem svjetlu ili opravdali pred drugima. Ovo je, naravno, samo generalna tendencija. To ne znači da ćete namjere različitih žena i muškaraca lako pročitati. Ipak, ako vam vaša dobra prijateljica laže o svojoj novoj prijateljici, možda to čini jer želi poštedjeti vaše osjećaje.
Pažljivo slušajte
1. Obratite pozornost kada netko u tom razgovoru prečesto upotrebljava riječi kao što su „ti“, „mi“ ili „oni“ umjesto „ja“. Netko tko laže nenamjerno se pokušava distancirati od riječi koje koristi.
2. Primjećujte kada netko upotrebljava termine „da budem iskren“ ili „ako hoćeš istinu“. Osim ako to nisu normalni idiomi koje ta osoba upotrebljava, ove afirmacije istine mogu zapravo biti znak da ta osoba laže.
3. Dobro slušajte i pamtite kako biste mogli uočiti nedosljednosti ili proturječnosti u priči te osobe. Odlučite je li to prirodna reakcija na neku situaciju koja se dogodila. Ako vam se čini neprirodno ili nije u skladu s uobičajenim ponašanjem, moguće je da ta osoba laže.
4. Oni će ponavljati riječi ili fraze. To se događa zato što pokušavaju uvjeriti vas ili sebe da je nešto točno. Primjerice mogu ponavljati „Nisam... nisam..." opet iznova. Tim ponavljanjem mogu pokušavati dobiti na vremenu dok ne smisle priču koju će vam prodati.
5. Pratite ima li previše detalja. Ako vam osoba govori previše nepotrebnih detalja, moguće je da vas pokušavaju uvjeriti u bogatstvo lažne istine. Osim ako i inače ta osoba nije jako pričljiva i ide u detalje, moguće je da samo pokušava popuniti rupe s nepotrebnim podatcima. Kod ispraksiranih lažljivaca vrijedi suprotno. Oni će vam ponuditi samo goli kostur priče jer znaju da tako imaju manje šanse zeznuti ili se otkriti. No, imajte na umu da je samo oko 4 posto ljudske populacije talentirano za laž.
Pratite ekspresije lica i geste tijela
1. Pratite lice osobe kad vam kaže činjenice za koje mislite da su laž. Ako ta osoba kaže „da" i istovremeno (možda i posve diskretno) odmahuje glavom lijevo na desno i obrnuto kaže „ne" a glavom klima gore dolje – podsvjesno vam otkrivaju moguću laž.
2. Naučite primjećivati lažne osmjehe. Iskreni i lažni osmjeh izgledaju posve drugačije zbog toga što se ljudi smiješe, ne samo ustima, već i očima, obrazima i cijelim licem. Ako primijetite da se netko smiješi samo ustima, možda nešto skriva.
3. Pratite pogled te osobe. Tu postoje dva ekstrema – osobe koje često odvraćaju pogled od vas i one koje baš napadno bulje bez puno treptanja. Osobe koje lažu često ne mogu dugo držati kontakt očima jer se podsvjesno neugodno osjećaju gledajući u oči osobe kojoj lažu (ovakve osobe mogu i neprirodno puno treptati). S druge strane neke osobe pokušavaju svjesno potisnuti ovaj osjećaj pa će neprirodno dugo držati pogled na drugoj osobi, bez puno treptanja. Kad osobe govore istinu, pretežno će gledati u oči, no svejedno će povremeno pomaknuti oči ili čak tu i tamo na sekundu odvratiti pogled. Svjesni lažljivci će s druge strane koristiti hladno i direktno zurenje kako bi pokazali nadmoć i uspostavili kontrolu nad situacijom.
4. Ako vidite da ta osoba radi neprirodno brze pokrete glavom kad ih upitate direktno pitanje, moguće je da vam lažu. Glavu će obično povući unazad, spustiti dolje ili nagnuti u stranu, i to će učiniti točno prije nego što odgovore na pitanje.
5. Kad neka osoba laže, disanje joj se može promijeniti, odnosno počet će dublje i teže disati. To je refleksna reakcija, a disanje prati dizanje ramena i otežano govorenje. U stvari, osoba pomalo djeluje kao da se zadihala nakon bržeg hodanja – jer se otkucaji srca i protok krvi mijenjaju. Ovu promjenu tijelo osjeća kada smo nervozni ili pod velikim stresom, kao što je situacija kada nas netko uhvati u laži.
6. Dobro je poznato da se osobe koje prikrivaju istinu vrpolje, no stručnjaci tvrde da treba obratiti pozornost i na osobe koje se uopće ne pomiču. Ovo je znak primitivnog neurološkog „borba" impulsa (umjesto onog „bijeg") kad se tijelo priprema za moguć konflikt. Kad govorimo, u nekoj normalnoj konverzaciji, prirodno se krećemo u suptilnim, opuštenim i većinom nesvjesnim pokretima. A kada primijetite da se netko neprirodno „ukipio" to je znak da nešto nije u redu.
7. Jedan od očitijih znakova je da osoba koja laže automatski stavlja ruku ili prste preko ustiju (ili dodiruje usne) – to ljudi rade kada ne žele odgovarati na neko pitanje (ili ne želi u potpunosti odgovoriti) ili se suočiti s nekom situacijom.
8. Osobe koje lažu instinktivno dodiruju osjetljive dijelove tijela kao što su grlo, prsa, glava ili želudac. Odvjetnici u sudnici često vide ove znakove - najčešće je prekrivanje grla dlanom.
9. Ako ste ikada gledali snimljeno ispitivanje osumnjičenika koji je kriv, često ste mogli primijetiti da je tim osobama sve teže govoriti kako vrijeme prolazi. To se događa zbog toga što živčani sustav automatski smanjuje dotok sline za vrijeme stresnih situacija, zbog čega se usta osuše. Još neki od znakova su iznenadno grickanje usnice ili pučenje usana.
10. Teško gutanje ili pročišćavanje grla prije odgovaranja na pitanje znači da ta osoba nešto prikriva. To je neverbalni ekvivalent verbalnom „Kunem ti se..." - odnosno zapakiravanje laži u celofan prije nego vam je uruči.
11. Još jedan način na koji se ljudi rješavaju anksioznosti je uređivanje njih samih ili okoline koja ih okružuje. Kada je suočena s odgovaranjem na pitanje osoba koja želi nešto prikriti počet će namještati kravatu, naočale ili poravnavati košulju. Žena će možda iza uha zataknuti pramen kose ili poravnati suknju. Ili će ta osoba početi uređivati okolinu. Vi postavite pitanje, a ta osoba odjednom shvati da joj telefon nije okrenut na pravu stranu, da je čaša preblizu, pa je odmiče ili poravnava stolnjak.
12. Kad lažljivac postane agresivan ili se žestoko brani, pokušat će preokrenuti stvar i optužiti vas za nešto. On tada postaje ljut jer je uhvaćen u laži, a to rezultira upiranjem prsta u osobu koja ga je suočila s laži.
Foto: © sakkmesterke - Fotolia