Svi mi živimo u društvu koje je stalno u pokretu. Konstantno smo priključeni na internet i dostupni svima 24 sata na dan. Mi jedemo u pokretu, stalno žurimo obaviti različite zadate i obaveze... Ranije dolazimo na posao, ostajemo kasnije. Brinemo se i za obitelj, pospremamo dom. Mejlove provjeravamo i kod kuće i dok smo na godišnjem. Sve što želimo je da dan traje barem nekoliko sati duže, a da bismo nadoknadili vrijeme koje nam fali, za toliko skraćujemo spavanje.
Zvuči poznato? Za mnoge od nas multitasking (jedna lijepa tuđica) je način života. No, tanka je granica između zaposlenosti i prenatrpanosti poslom. Ili još gore – biti radoholičar. Pretjerivanje s poslom može imati negativan efekt na vaše fizičko i psihičko zdravlje – uključujući i usporavanje mršavljenja ili čak debljanje. To je problem s kojim se bori cijeli svijet (na Istoku još više nego kod nas).
Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije 44 posto odraslih ljudi osjeća fizičke posljedice stresa, i čak 75 posto posjeta liječnicima vezano je s bolestima koje su rezultat pretjerane izloženosti stresu.
Negativni efekti pretjerivanja poslom
Začarani krug započinje opasnom kombinacijom dviju stvari: previše stresa i premalo sna.
Osvrnimo se prvo na stres. I dok je stres u nekim granicama potpuno normalan, čak i može biti poticajan, kronični stres - gdje ste u konstantnoj žurbi i pod stalnim pritiskom, bez prilike da se opustite – definitivno je loš za vas. Ako osjećate da ste pod stresom većinu dana, ubrzo možete postati premoreni, a napetost izazvana stresom samo raste i nakuplja se. Ako to dugo traje to može dovesti do brojnih fizičkih problema kao što su: uznemireni želudac, povišen krvni tlak i bol u prsima. On može aktivirati ili pogoršati i simptome bolesti kojoj ste genetski skloni.
Onda je tu spavanje. Stres može izazvati nesanicu i utjecati na smanjenje kvalitete sna. Prisjetite se, kada zadnji put niste mogli zaspati? Je li to bilo jer ste bili zabrinuti radi nečega, poput bolesne osobe u obitelji ili važne prezentacije na poslu? Iako su izolirani problemi sa spavanjem u ljudskoj prirodi, smanjivanje sati koliko se spava s preporučenim sedam do devet sati na puno manje – ako se to čini redovito može itekako negativno utjecati na vaše zdravlje. Manjak sna smanjuje i vašu sposobnost koncentracije (a to nije dobri niti na poslu, niti kod kuće niti kada negdje putujete automobilom). Znanstvenici su također ustanovili da manjak sna povećava glad i usporava metabolizam. Razmislite malo o tome... Kad ste pod stresom većina ljudi obično poseže za kaloričnijim namirnicama ili pak odušak traže u alkoholu. A sve to nije dobro niti za zdravlje niti za tjelesnu težinu.
Previše posla može negativno utjecati i na vaše metalno zdravlje. Kronični stres je povezan s depresijom i anksioznošću. Treba li napominjati kako pretjerivanje s poslom, a onda i stres mogu utjecati na vaš osobni život? Imate manje vremena za vama drage ljude, uvijek ili kasnite na dogovore s njima ili ih otkazujete, ili pak samo pričate o poslu – i zbog svega toga počinjete mrziti svoj život...
Imate li vi problem?
Pa, što je onda normalno, a što nije kad je u pitanju posao? Općenito, ako osjećate da ste stalno pod pritiskom i stresom i ako se vaši prijatelji i obitelj stalno žale da previše radite – možda ste u rizičnoj skupini. Ovdje je još nekoliko pitanja koja se morate zapitati ako sumnjate da vam stres ugrožava zdravlje:
- Nosite li posao kući? Vikendima? Na godišnji odmor?
- Radite li više od 40 sati tjedno?
- Ostajete li stalno duže na poslu jer mislite da inače nećete stići sve napraviti?
- Je li vas strah otkaza ako ne budete to sve radili (prekovremeni, stalna dostupnost)?
- Brinete li se stalno o budućnosti, čak i kada sve ide kako treba?
- Škode li ti ekstra sati na poslu vašem odnosu s obitelji i prijateljima?
- Razmišljate li o poslu dok se vozite, prije spavanja ili dok drugi razgovaraju, v i odlutate mislima?
Kako prestati s takvim ponašanjem?
E, to je pitanje na koje je teško odgovoriti.
Balans između privatnog i poslovnog u životu možete ponovo ostvariti posvećujući se planu za redukciju stresa. Svako jutro započnite s vremenom samo za vas – deset minuta gdje ne radite apsolutno ništa – i definitivno ne razmišljate o poslu ili obavezama. Razmišljajte o nečem lijepom, samo sjedite ili ležite i slušajte svijet oko sebe. Nemojte planirati dan ili početi opsesivno brinuti o svom popisu obaveza. Samo budite, slušajte svoje disanje.
Zatim se izborite za pauzu na poslu od barem pola sata – koju ćete provesti odmarajući se od posla. Fokusirajte se na hranu i nemojte razmišljati o tome što morate slijedeće napraviti. Ako imate i više vremena za pauzu otiđite s radnog mjesta i kratko prošežite i razbistrite um. I na kraju, koliko god se to činilo teško, smanjite broj svojih radnih sati, ako je to moguće. Počnite s time da kući odete barem 15 minuta ranije nego obično i nastavite povećavati vrijeme sve dok ne dođete do onoga što bi trebalo biti normalno radno vrijeme za posao koji obavljate.
Nađite metodu za rješavanje stresa kada se nađete u stresnoj situaciji. To može biti ili kontrolirano disanje, odlazak u kratku šetnju ili na WC ili čavrljanje s prijateljicom.
Ako ste zaista mislite da imate ozbiljni problem, trebali biste porazgovarati sa stručnjakom (psihologom ili psihijatrom), koji će to stanje tretirati kao i bilo koju drugu ovisnost, jer to ona zaista jest.
Generalno, nemojte upasti u zamku razmišljanja da je više bolje i da će se, ako sada dovoljno zapnete, svi vaši snovi ostvariti. Jer se neće. A čak i ako se ostvare, već ćete pronaći nove još ambicioznije ciljeve i provesti život stalno ganjajući nešto nedodirljivo. Život je prekratak da bismo ga trošili samo na posao. On svakako jest važan jer nam osigurava egzistenciju, ali ne toliko da dopustite da vam zdravlje i psiha stradaju zbog toga. Na kraju, kad vam se život približi kraju – puno će biti bitniji trenuci koje ste proveli s voljenim osobama – zato odvojite vrijeme za njih, ali i za samu sebe!