Prijateljstva sklopljena na poslu u početku se čine idealnima, no jednom kad završi faza prijateljskog “medenog mjeseca” može se dogoditi da se taj odnos potpuno izokrene. Kako će se stvari razvijati ovisi o obojci. Kad se prijatelji na poslu prometnu u suparnike to je loše i za tvrtku jer se suparništvom može smanjiti produktivnost, dolaziti do svađa i s drugim kolegama i širiti sveopće nezadovoljstvo radnom sredinom.
Naravno, daleko od toga da se ne bismo smjeli sprijateljiti s kolegama na poslu, jer velik dio dana ipak provodimo s njima... Tajna uspjeha je u tome da naučimo gdje povući liniju između kolegijalnosti i pravog prijateljstva, te procijeniti osobe s kojima se zbližavamo.
Sklapanje prijateljstava na poslu može imati i vrlo pozitivan učinak na moral i produktivnost zaposlenih. Ugodna radna sredina je od neprocjenjive vrijednosti, a svima nam mnogo znači odlazimo li na posao sretni. Pravi prijatelji si pomažu, nudeći potporu jedan drugome motivirajući se kroz naporne radne dane. Pomažu riješiti neke osobne probleme i stvaraju posao zabavnim šaleći se zajedno s vremena na vrijeme. Ove pozitivne strane prijateljstava na poslu stvaraju sretnije i zadovoljnije zaposlenike, koji za uzvrat bolje i produktivnije rade i ostvaruju bolje rezultate za svog poslodavca.
Domino efekt nezadovoljstva
Iste stvari koje zbližavaju zaposlenike, vrlo često mogu ih i udaljiti. Problemi se javljaju kad prijateljstvo krenu naopako, a posljedice mogu biti teške kako za to prijateljstvo tako i za cijelu radnu okolinu. Razvrgnuta prijateljstva često vode do prepiranja, izazivanja, svađa i podmetanja koja mogu skrenuti pažnju s dobrog obavljanja posla na rješavanje razmirica među zaposlenicima.
Osim toga, razljućeni i nezadovoljni zaposlenici lošije će raditi, zbog čega će cijela tvrtka patiti. Nažalost, nezadovoljstvo je “zarazno” i često zna imati negativan domino efekt na moral svih zaposlenih. I dok ove neugodnosti vjerojatno neće imati katastrofalne posljedice za tvrtku, one svejedno oduzimaju dragocjeno vrijeme i energiju redovnom obavljanju dnevnih poslova.
Utjecaj (ne)prijateljstva na poslodavce
Za poslodavce, na manjem planu, slomljena prijateljstva mogu razoriti poslovne timove koji trebaju stabilnost relativno dobrih interpersonalnih odnosa kako bi mogli funkcionirati kako spada. Kad se napetost i dalje nastavi nakupljati, samo je pitanje vremena kad će stvari do kraja “zakuhati”. Kad se to dogodi, sve frustriraniji i neusredotočeni zaposlenici mogu previdjeti važne zadatke, propustiti važne rokove i čak udaljiti klijente. Umjesto da se bave zadacima koji su pred njima, voditelji timova morat će svoje vrijeme trošiti na međuljudske odnose.
U krupnom plan, nedostatak povjerenja među zaposlenicima može produljiti postizanje ciljeva cijele tvrtke. Kompanija koja je suočena sa sve rasprostranjenim nepovjerenjem i srdžbom među zaposlenicima može ili pokušati riješiti te probleme ili zaposliti nove radnike. Kako potonja opcija nije izgledna, poslodavci će morati zanemariti svoje poslovne ciljeve i pozabaviti se problemima među radnom snagom, a to je uvijek velika smetnja.
Romanse sve dodatno kompliciraju
Kad ljudi velik dio dana zajedno rade, neizbježno je da se pojavi neki oblik prijateljstva ili intimnosti. Problem nije u sklapanju prijateljstva, već u postavljanju jasnih granica oko tog prijateljstva. Sve još više kompliciraju romanse na poslu. Uništena prijateljstva predstavljaju izazov za poslovno okruženje u kojem se nalaze, no razorene ljubavne veze su zapreke koje je često gotovo nemoguće riješiti.
Problemi se mogu pojaviti ne samo među tim prijateljima ili ljubavnicima, već i ostalim kolegama na poslu koji mogu osjetiti ljubomoru ili zamjeranje prema onima bolje povezanima. To je posebno očito ako se radi o odnosu nekog od nadređenih s nekim od podređenih. Svi izostavljeni iz tog prijateljstva mogli bi osjećati kao da se prednost i bolji ili lakši poslovi daju preko “veze”.
Rješenje problema?
Tvrtke mogu postaviti određene smjernice ili granice kod prijateljstava ili ljubavnih veza na poslu, no teško je pokušati upravljati međuljudskim odnosima jer su ljudi prvenstveno društvena bića. Ono što je moguće jest konstantno održavanje dobre radne okoline preko, i kod nas sve popularnijeg, “team buildinga”.
Raznim zajedničkim aktivnostima vezanim uz posao među zaposlenicima se može razviti bliskost temeljena na želji da se unapređuje zajednički zacrtani cilj. Poslodavci koji se oslanjaju na dobru atmosferu s previše druženja izvan radne sredine, izletima, roštiljadama ili zabavama, neće dovoljno dobro promicati ciljeve tvrtke, niti prenijeti želju na zaposlenike da ih što prije i što bolje postignu. Umjesto toga širom su otvorili vrata razvijanju odnosa izvan radne sredine, koji mogu biti distrakcija na poslu.
Zaposlenici trebaju slobodu kako bi se družili i gradili prijateljstva na poslu, zato firme moraju poticati team building nudeći aktivnosti, okupljanja i više komuniciranja, ali za vrijeme radnog vremena. Time će spriječiti otuđenost i dati im priliku da se preko poslovnih izazova bolje upoznaju. To će dovesti do zadovoljne i produktivne radne snage koja se združuje u zajedničkim poslovnim zadacima.